Europa ubrzano razvija baterijske sustave kako bi ublažila oscilacije u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora i osigurala stabilnu opskrbu, ali operateri još računaju na prednosti ′fosilne′ energije, upozorava Reutersov komentator Martin Vladimirov.

Kapaciteti baterijskih sustava za pohranu energije porasli su prošle godine na svjetskoj razini za 66 posto, na gotovo 302 gigavata (GW).

U razdoblju od deset godina povećani su za 150 puta, napominje Reuters.

Baterije istodobno zbog manjih troškova proizvodnje igraju sve važniju ulogu na tržištu električne energije i mijenjaju iz temelja njegovu strukturu, napominje Reutersov kolumnist.

Europa je prošle godine instalirala 36 gigavatsati (GWh) novih baterijskih kapaciteta, čime je njihov ukupni kapacitet premašio 100 GWh i bio je veći deset puta nego prije deset godina, prema podacima udruženja SolarPower Europe.

Udruženje očekuje da će ove godine biti instalirano više od 50 GWh novih kapaciteta, s koncentracijom ulaganja u Njemačkoj, Bugarskoj i Italiji.

Cijene struje u Europi još su uvijek u velikoj mjeri vezane za cijene plina, ali baterijski sustavi ubrzanim tempom nagrizaju plinsku dominaciju, primjećuje Vladimirov.

Zarada na razlici

Baterijski sustavi omogućuju pohranu viška električne energije iz solarnih elektrana tijekom dana, kada cijene mogu biti vrlo niske, te njezinu isporuku u večernjim satima, kada potražnja raste, a s njom i cijene, a struja iz elektrana na fosilna goriva preuzima ′palicu′ od one iz fotonaponskih sustava.

Operateri baterijskih sustava ublažavaju oscilacije u proizvodnji struje, ali također zarađuju na razlici između cijene po kojoj kupuju i one po kojoj prodaju struju, objašnjava Reutersov kolumnist.

U Bugarskoj baterije čine više od 20 posto instaliranih kapaciteta za proizvodnju struje, a razlika između njezinih cijena u razdobljima punjenja i pražnjenja baterija može biti veća od 100 eura po megavatsatu (MWh), prema analizi podataka burze IBEX.

Baterije su osigurale više struje u večernjim satima, a građani Bugarske plaćali su u proteklih šest mjeseci za nekih 15 posto nižu cijenu struje nego susjedi.

Slična kretanja bilježe se i u Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Britaniji i Njemačkoj, gdje baterije preuzimaju višak električne energije iz vjetroelektrana i solarnih elektrana i omogućuju njezinu upotrebu, zaobilazeći problem ograničenja u mreži.

Paradoks fosilnih goriva

Iako bi baterije trebale omogućiti energetsku tranziciju, ublažavajući oscilacije u proizvodnji, uobičajene u sektoru obnovljivih izvora energije, izračuni pokazuju da im na brojnim velikim tržištima i dalje na ruku ide upravo ovisnost o fosilnim gorivima.

Europske vlade i dalje podupiru elektrane na ugljen i plin mehanizmima plaćanja raspoloživosti kapaciteta kako bi osigurale stabilnost elektroenergetske mreže i sigurnost opskrbe.

Europska komisija odobrila je tako u rujnu 35,2 milijarde eura vrijedan njemački mehanizam koji bi tijekom 15 godina trebao podupirati raspoloživost kapaciteta radi sigurnosti opskrbe. Italija je pak u 2025. kroz dugogodišnji mehanizam ′raspoloživosti" isplatila energetskom sektoru oko 1,8 milijardi eura, s udjelom plina u proizvodnji električne energije od oko 38 posto.

Takva je politika razumljiva budući da cilj možda jest potpuna "dekarbonizacija" elektroenergetske mreže, ali vlade žele izbjeći mjere koje bi mogle ugroziti sigurnost opskrbe energijom.

Nužne naknade?

Gradnja novih baterijskih kapaciteta mogla bi omogućiti cjelodnevnu opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, ali vlade će operaterima baterijskih sustava možda morati plaćati naknadu za pouzdanu opskrbu jer bi im njihova široka primjena mogla smanjiti zaradu, kada se uzme u obzir aktualno unosno razdoblje povezano s fosilnim gorivima.

Dodatno je ograničenje i razdoblje pohrane. Mnogi baterijski sustavi mogu isporučivati energiju punom snagom samo dva do tri sata, a za dulja razdoblja nužna je naprednija i skuplja tehnologija.

Nova tehnologija uključivala bi željezno-zračne i redoks protočne baterije, koje mogu kontinuirano isporučivati energiju u razdoblju od 10 do više od 100 sati.

No, ni to neće biti dovoljno za pouzdanu opskrbu tijekom dugotrajnih zimskih razdoblja slabe proizvodnje struje u fotonaponskim sustavima pa je važno kombinirati više obnovljivih izvora, uključujući i vjetroelektrane koje proizvode struju i noću i često je proizvode više zimi.

Baterije će vjerojatno imati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i postupnom napuštanju fosilnih goriva, no zasad profitiraju od njihova opstanka, zaključuje Reutersov kolumnist.