Europska gospodarstva moraju ili brže rasti ili se manje zaduživati ​​kako bi im dug i dalje bio održiv, poručili su u petak iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

MMF predviđa da će gospodarstvo eurozone ove godine porasti za 1,1 posto i marginalno ubrzati u 2027., na 1,2 posto, potvrdivši procjene iz travnja.

Također predviđaju da će u 21-članom gospodarstvu, koje koristi zajedničku valutu, inflacija ove godine iznositi 3,1 posto, iduće godine usporiti na 2,8 posto i na 2,2 posto u 2028..

„Da bi dug i dalje bio održiv, oko tri četvrtine europskih zemalja morat će provesti kombinaciju strukturnih reformi za poticanje rasta i ublažavanje pritisaka na javnu potrošnju i mjera fiskalne konsolidacije za smanjenje deficita, u prosjeku za oko 3,5 posto BDP-a u srednjoročnom razdoblju", navodi MMF.

Fiskalna konsolidacija predviđena srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima EU-a, o kojima je svaka država članica morala postići dogovor s Europskom komisijom, iznosi u prosjeku oko dva posto BDP-a, a to je manje no što će u nekim zemljama biti potrebno, ističu u MMF-u.

„Čak bi se i planirana konsolidacija mogla pokazati izazovnom, kada se uzme u obzir da osnovne projekcije stručnjaka MMF-a pokazuju da u većini zemalja fiskalna konsolidacija neće biti dovoljna", navodi se u prognozi MMF-a za Europu.

„Približno svaka četvrta europska zemlja morala bi provesti konsolidaciju u iznosu većem od pet posto BDP-a kako bi javni dug ostao održiv. Budući da se takav opseg u prošlosti rijetko pokazao izvedivim, preostaje tek da se preispita opseg državnih aktivnosti i da se poveća uloga privatnog sektora kako bi se zatvorio taj jaz", zaključuje se u izvješću.

Prema projekcijama Europske komisije iz svibnja, omjer duga i BDP-a u Europskoj uniji trebao bi porasti s 82,8 posto na kraju 2025. na 84,2 posto u 2026. Do kraja iduće godine trebao bi dosegnuti 85,3 posto BDP-a.

Za eurozonu se predviđa da će dug u ovoj godini dosegnuti 90,2 posto BDP-a i biti za 1,5 postotni bod veći nego u 2025. U idućoj godini trebao bi se dodatno povećati, na 91,2 posto BDP-a.

„S obzirom na dugoročne izazove u javnoj potrošnji u većini europskih zemalja, koji su povezani sa starenjem stanovništva, većim potrebama za obranu i kontinuiranom energetskom tranzicijom, javni dug mogao bi znatno porasti i ako se ne poduzmu potrebne mjere, mogao bi u prosječnom europskom gospodarstvu biti i dvostruko veći no što je sada", rekao je za Reuters čelnik MMF-ova odjela za Europu Mateusz Szczurek.

„U nekim zemljama srednje Europe koje bilježe snažniji gospodarski rast, tempo rasta duga mogao bi biti i još izraženiji", upozorio je Szczurek.

Ako održivost, kako je kazao, definiramo kao sposobnost zaustavljanja rasta duga i njegovu stabilizaciju, onda su potrebne fiskalne mjere i konsolidacija.

Što manje čekate, to ćete jeftinije proći, naglasio je dužnosnik MMF-a. Što kasnije krenete, to će prilagodba biti teža, dodao je.

Slaba produktivnost najveća je prepreka bržem gospodarskom rastu u Europi, navodi MMF, pozivajući vlade da uklone prepreke unutar jedinstvenog tržišta Europske unije i da ulažu u inovacije i širenje poslovanja.

„Neke su reforme već pokrenute, ali jedinstveno tržište Europske unije još nije dovršeno", smatraju u MMF-u, napominjući i da tvrtkama prilagodbu, širenje i pristup većem tržištu otežavaju i prepreke na razini pojedinih zemalja.

Međunarodni zajmodavac također je pozvao EU da nastavi s procesom napuštanja fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije i da diversificira svoje globalne lance opskrbe, uključujući one za ključne sirovine. Sve to su mjere koje EU već provodi, primjećuje Reuters.