HUP predlaže da oni koji primaju minimalnu plaću ne plaćaju porez na dohodak, odnosno da osnovni osobni odbitak automatski prati barem poreznu osnovicu "minimalca", što bi trenutno značilo povećanje tog odbitka za 240 eura, pri čemu rast radnikovog neto primanja ne bi značio i jednako povećanje ukupnog troška rada.

Kako se navodi u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna objavljenoj u petak, u javnim raspravama o rastu plaća premalo se govori o tome koliko od povećanja bruto plaće zaposleniku stvarno ostane nakon poreza. Upravo zato je osnovni osobni odbitak važan i za radnike i za poslodavce jer omogućuje rast neto primanja bez jednakog povećanja ukupnog troška rada.

HUP kaže da porezno rasterećenje omogućuje brži rast neto plaće od troška poslodavaca, što istodobno čuva kupovnu moć zaposlenih i konkurentnost poduzeća, pa stoga predlaže "trajan dvostruki automatski mehanizam".

Tako bi se minimalnu plaću trebalo usklađivati prema inflaciji i realnom kretanju produktivnosti, a osnovni osobni odbitak automatski povećavati najmanje do porezne osnovice minimalne plaće nakon obveznih mirovinskih doprinosa.

"Takav model povećava neto primanja uz manji pritisak na trošak rada i prekida praksu u kojoj rast nominalnih plaća zbog neusklađenog osnovnog osobnog odbitka automatski puni lokalne proračune. Ako država želi veće neto plaće, ne može sav račun poslati poslodavcima dok istodobno kroz neusklađeni osobni odbitak povećava porezne prihode", poručila je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Naime, prema ocjeni poslodavaca, sadašnji model je nelogičan, pri čemu država radi podizanja životnog standarda povećava minimalnu plaću, sav dodatni bruto trošak prebacuje na poslodavca, a dio povišice zatim uzima kroz porez na dohodak.

Tako minimalna bruto plaća za 2026. iznosi 1.050 eura, odnosno oko 840 eura nakon mirovinskih doprinosa, dok je osnovni osobni odbitak samo 600 eura, zbog čega samac na "minimalcu" plaća gotovo 60 eura poreza mjesečno.

Smanjenje prihoda od poreza na dohodak za 500 do 700 milijuna eura

Sukladno HUP-ovom prijedlogu, osnovni osobni odbitak bi porastao sa 600 na 840 eura, odnosno za 240 eura ili 40 posto, a prema simulacijama, takvo povećanje smanjilo bi očekivane prihode od poreza na dohodak za 500 do 700 milijuna eura ili 15-20 posto.

I to je znatno manje od kumulativnog rasta prihoda od poreza na dohodak od 1,7 milijardi eura i rasta rashoda lokalne i regionalne samouprave od čak 2,3 milijarde eura od 2022., ističu poslodavci.

Istodobno, navode da lokalna država ubrzano povećava i vlastiti trošak rada, pa je tako u samo dvije godine njegov udio u poreznim prihodima porastao s 14,1 na 16,7 posto, i to s više početne razine nego kod nefinancijskih poduzeća, gdje je udio troška rada u poslovnim prihodima porastao s 12,5 posto na 14,8 posto.

"Dakle, snažan rast lokalnih prihoda nije praćen jednakom troškovnom disciplinom, već sve veći njihov dio apsorbira i rast troška zaposlenih. Zato povećanje osnovnog osobnog odbitka ne treba promatrati samo kao gubitak prihoda lokalnih proračuna, nego i kao povrat dijela fiskalnog prostora zaposlenicima i gospodarstvu te poticaj učinkovitijoj lokalnoj državi", poručuju poslodavci.

Dodaju i da, ako lokalni proračuni zadnjih godina mogu bilježiti dvoznamenkaste stope rasta poreznih prihoda, opravdano je dio tog povećanja iskoristiti za porezno rasterećenje rada, a kvalitetu lokalnih usluga više graditi na učinkovitosti, funkcionalnom povezivanju i racionalizaciji rashoda, umjesto na automatskom rastu prihoda zbog viših nominalnih plaća.