Europske platne grupacije koje opslužuju 130 milijuna građana objavile su u srijedu da su se povezale u zajedničku tvrtku za potrebe upravljanja prekograničnim plaćanjima kako bi se ublažila ovisnost o rješenjima iz SAD-a.

Europska mreža za plaćanja (ENP) imat će sjedište u Madridu i upravljati zajedničkim čvorištem za međuoperabilnost, povezujući različite platne sustave, navodi se u priopćenju tvrtki.

Ta organizacija, službeno pokrenuta u srijedu, bit će od 2027. godine europska alternativa američkim divovima Visi i Mastercardu koji trenutačno obavljaju gotovo dvije trećine europskih kartičnih plaćanja.

Nova Europska mreža za plaćanja (ENP) djelovat će od iduće godine kao međusobno povezana mreža koja će omogućiti brža, jednostavnija i povoljnija digitalna plaćanja unutar i između 13 europskih zemalja.

Osnivači su ENP-a talijanski Bancomat, španjolski Bizum, europski konzorcij EPI Company/Wero, portugalski SIBS-MB WAY i skandinavski Vipps MobilePay. Zajedno opslužuju oko 130 milijuna korisnika u 13 europskih zemalja, što čini više od 70 posto stanovništva EU-a i Norveške.

Europski konzorcij EPI Company/Wero čine glavni dioničari i banke osnivači ukuljučujući BNP Paribas, Groupe BPCE, Crédit Agricole, Crédit Mutuel (BFCM), La Banque Postale, Société Générale, Deutsche Bank, DZ Bank, Sparkassen-Finanzgruppe, ABN Amro, ING Group, Rabobank, Belfius, KBC Bank, Erste Bank Oesterreich, Raiffeisen Bank International i njegove pridružene Raiffeisen Landesbanken, te talijanski Nexi i francuski Worldline.

Europa nastoji smanjiti ovisnost o američkim kartičnim divovima, strahujući da bi kabinet američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao ograničiti pristup američkoj platnoj infrastrukturi, napominje Reuters.

Europska mreža povezala bi postojeće platne sustave putem zajedničkog tehničkog i operativnog sloja koji počiva na europskim standardima i putem instant plaćanja izravno s računa na račun, ističe se u priopćenju.

U budućnosti bi se mogle pridružiti i druge europske platne sheme, dodale su tvrtke u priopćenju, napomenuvši da će postupno uvođenje započeti prekograničnim plaćanjima između fizičkih osoba, nakon čega će uslijediti plaćanja u e-trgovini i na prodajnim mjestima.

Dok Europska središnja banka planira uvesti digitalni euro do 2029. godine, što bi u stvari bio digitalni novčanik s njezinim jamstvom, ali bi njime upravljale privatne tvrtke, uključujući banke, nacionalni platni sustavi usredotočeni su na međusobno povezivanje svojih mreža, primjećuje Reuters.

Europskim dužnosnicima prioritet je suverenitet u području plaćanja budući da fragmentacija globalnog poretka povećava rizike vezane uz pristup platnim sustavima, a novi oblici novca predstavljaju izazov za euro, primjećuje Reuters.