Trendovi rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti nastavit će se, navodi se u strategiji poslovanja HZZ-a do 2030., u kojoj se upozorava na starenje i pad radno sposobnog stanovništva te se iznosi i procjena OECD-a da bi Hrvatska u idućem desetljeću mogla imati manjak od oko 327.000 radnika.

Projekcije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pretpostavljaju stabilan rast BDP-a od 2,5 posto godišnje, uz nastavak rasta zaposlenosti - s 1,73 milijuna u 2025. do 1,84 milijuna do 2030., što predstavlja gotovo 110 tisuća više zaposlenih. HZZ napominje da BDP i zaposlenost ostaju pozitivno korelirani, pa tako predviđeni rast BDP-a vodi do stabilnog povećanja zaposlenosti za 30 do 35 tisuća osoba godišnje.

S druge strane, očekuje da će broj nezaposlenih i dalje padati, uz određene nestabilnosti zbog sezonskih efekata tržišta rada. Tako, prema projekcijama, do 2030. broj nezaposlenih će pasti na manje od 60 tisuća, s oko prosječne 81 tisuće nezaposlenih na razini 2026. godine.

"Koliko se nezaposlenost smanjivala u prikazanom razdoblju, matematički je očekivano i veće smanjenje, no s obzirom na to da nezaposlenost ne može biti niža od frikcijske nezaposlenosti, granica je procijenjena na oko 50 tisuća nezaposlenih", kažu iz HZZ-a te pojašnjavaju da je frikcijska nezaposlenost ona "normalna", minimalna ili tranzicijska, koja postoji čak i kad je gospodarstvo u punoj zaposlenosti.

Tržište rada ulazi u fazu zasićenja

HZZ očekuje da će broj korisnika novčane naknade ostati relativno stabilan, od 20 do 26 tisuća, ali da će udio korisnika unutar ukupno nezaposlenih značajno porasti. To implicira da će sve veći udio nezaposlenih ostvarivati pravo na novčanu naknadu jer se očekuje stanje pune zaposlenosti i strukturalnih promjena u profilu nezaposlenih, u smislu manje mladih, manje dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnih radnika koji ulaze samo privremeno u nezaposlenost između dva radna odnosa, navode.

U zaključcima o očekivanim kretanjima na tržištu rada za razdoblje do 2030. godine, HZZ ističe da domaće tržište rada ulazi u fazu zasićenja, a s obzirom na demografske trendove i smanjenu ponudu radne snage, daljnji rast zaposlenosti vjerojatno će ovisiti više o migracijama i produktivnosti nego o domaćoj radnoj snazi.

Kaže i da posljednjih godina hrvatsko tržište rada obilježava snažan rast potrebe za stranom radnom snagom, osobito u djelatnostima poput graditeljstva, turizma, prometa, industrije i uslužnih djelatnosti.

"Zbog demografskih promjena, starenja stanovništva i nedostatka domaće radne snage, strani radnici postaju važan čimbenik održavanja gospodarske aktivnosti i popunjavanja potreba poslodavaca. Istodobno, takvi trendovi dodatno naglašavaju potrebu za aktivacijom domaće radne snage, razvojem vještina i učinkovitim usklađivanjem ponude i potražnje na tržištu rada", poručuje HZZ.

Samo Zadarska županija i Grad Zagreba ne gube stanovništvo

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u službenom pregledu tržišta rada i socijalnih politika za Hrvatsku za 2025. godinu kao jedan od zaključaka apostrofira starenje i pad radno sposobnog stanovništva, pri čemu omjer starijih od 65 godina prema radno sposobnima, to jest kategoriji od 15 do 64 godine, snažno raste i nastavit će rasti do 2050. Tako, prema projekcijama do 2050. u 20 hrvatskih županija postojat će jedan stariji stanovnik na svaka dva radno sposobna, dok 2022. nijedna županija nije bila u toj situaciji.

Implikacija ovog trenda za tržište rada je dugoročno smanjenje ponude radne snage, rast pritiska na produktivnost, imigraciju i produljenje radnog vijeka, upozorava se.

Nadalje, tu je regionalna depopulacija i fragmentacija tržišta rada, pri čemu sve županije, osim Zadarske i Grada Zagreba, gube stanovništvo. Posebno snažni padovi projiciraju se do 2050., a u Vukovarsko-srijemskoj županiji to bi moglo iznositi oko 40 posto.

U pregledu se skreće pozornost i da je udio vrlo malih općina, onih s manje od 2000 stanovnika, u deset godina porastao s 29 na 37 posto.

"Implikacija ovog trenda za tržište rada je da ono postaje prostorno rascjepkano, s viškom radne snage i nezaposlenošću u nekim područjima te kroničnim nedostatkom radnika u urbanim i obalnim regijama. Zbog toga javlja se sve veća potreba za mobilnošću radnika, migracijama i prilagodbom javnih politika po teritorijalnom principu", navodi se.

OECD kaže da Hrvatska ima pozitivnu neto migraciju od 2021., za razliku od ranijih razdoblja. Međutim, upozorava da niska stopa fertiliteta i rast životnog vijeka znače da migracija sama ne može neutralizirati demografski pad.

"Implikacija ovog trenda za tržište rada jest da je imigracija nužna, ali nedovoljna bez aktivnih politika integracije, priznavanja kvalifikacija i regionalnog usmjeravanja radne snage", napominju.

Izravne posljedice za tržište rada u Hrvatskoj su manjak radne snage te fiskalni i institucionalni pritisci, pri čemu OECD eksplicitno navodi da bi Hrvatska bez promjene politika mogla doživjeti manjak od oko 327.000 radnika u sljedećem desetljeću. S druge strane, izdvajanja za mirovine i zdravstvenu skrb za starije mogla bi se udvostručiti do 2061., upozorava se.

Usporavanje produktivnosti ključni rizik

To znači da se smanjuje baza poreznih obveznika, dok raste broj korisnika javnih sustava, a posljedica tog trenda za tržište rada je da se fokus pomiče sa zapošljavanja nezaposlenih na aktivaciju neaktivnih skupina, to jest starijih, žena, mladih i povratnika, produljenje radnog vijeka te povećanje produktivnosti po radniku.

OECD apostrofira usporavanje produktivnosti kao ključni rizik, jer bez snažnog rasta produktivnosti, rast BDP-a po stanovniku u OECD-u, uključujući i Hrvatsku, dugoročno može usporiti za oko 40 posto. "Implikacija za tržište rada je da se ono više ne može oslanjati na kvantitetu radnika, već na digitalizaciju, automatizaciju, rast vještina te bolju alokaciju radne snage", istaknuto je.

Ključni zaključak OECD-ove analize za Hrvatsku jest da demografija postaje dominantna strukturna sila hrvatskog tržišta rada.

"Bez snažnih, koordiniranih i teritorijalno diferenciranih politika, Hrvatska ulazi u razdoblje trajnog manjka radne snage, usporavanja rasta i fiskalnog pritiska - čak i uz nisku nezaposlenost. Drugim riječima, problem tržišta rada više nije nezaposlenost, nego nedostatak ljudi, vještina i produktivnosti", navodi se.

Iz HZZ-a su se u svojoj strategiji između ostalog osvrnuli i na nove tehnologije, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, istaknuvši da utječu na gotovo sva zanimanja i procese rada. Tako, prema međunarodnim procjenama, oko 86 posto radnih mjesta bit će pod utjecajem digitalnih tehnologija do kraja desetljeća. Kažu da bi automatizacija mogla zamijeniti i do petinu postojećih poslova, ali i da paralelno stvara nove prilike u sektorima STEM-a, IT-a, internetske trgovine i slično.

Značajno liberaliziran rad umirovljenika

HZZ podsjeća da je mirovinskom reformom provedenom u lipnju 2025. godine značajno liberaliziran rad umirovljenika, tako da je otvorena mogućnost za različite modalitete nastavka uključenosti ove populacije u tržište rada - primjerice, rada na puno radno vrijeme nakon umirovljenja uz primanje 50 posto mirovine ili rad na pola radnog vremena i primanja cjelokupne mirovine. Uz to je i obrtnicima omogućeno da nakon umirovljenja ostanu i dalje zaposleni u svom obrtu.

Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, napominje, u Hrvatskoj je vrlo nizak udio umirovljenika koji rade nakon početka primanja mirovine, oko pet posto, dok u EU taj prosjek iznosi oko 13 posto.

Zavod kaže i da je zbog kontinuiranog rasta standarda građana, rasta njihove kupovne moći i povoljne sigurnosne situacije u RH, očekivano smanjenje iseljavanja i rastući trend povrata iseljenoga domicilnog stanovništva. U svakom slučaju, Zavod napominje će se zbog nedostatka radnika sve više baviti upravljanjem karijerama i upravljanjem radnom snagom, u pogledu kvalifikacija i vještina, nego nezaposlenošću.

Unatoč niskoj općoj nezaposlenosti, strukturna nezaposlenost i neusklađenost ponude i potražnje vještina ostaju izazov, poručuju iz HZZ-a te napominju da poslodavci u Hrvatskoj često ističu nedostatak kvalificirane radne snage u pojedinim industrijama, primjerice turizmu i ugostiteljstvu, građevini, zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi, čak i dok određene skupine nezaposlenih teže pronalaze posao zbog zastarjelih ili nedovoljnih kvalifikacija.

Ovaj jaz ukazuje na potrebu za intenzivnijim usavršavanjem, prekvalifikacijom i promocijom cjeloživotnog učenja, kažu.

EU i nacionalne strategije, poput Nacionalnog plana za rad i zapošljavanje 2021. - 2027., prepoznaju da kontinuirani razvoj vještina, osobito digitalnih i zelenih, mora postati norma. Hrvatska zaostaje za EU-ovim prosjekom u sudjelovanju odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, što se do 2030. planira popraviti kroz vaučere za obrazovanje, programe osposobljavanja na radnom mjestu i sl., navodi se, između ostalog, u strategiji poslovanja HZZ-a.