Kako se dodaje, nakon toga moglo bi uslijediti izdanje 10-godišnje euroobveznice.

U agenciji podsjećaju da je u lipnju prošle godine Hrvatska je zbog domaćih političkih neizvjesnosti odustala od zaduživanja na inozemnom tržištu u eurima. I tada su kao aranžeri bile angažirane spomenute četiri banke.

Krajem veljače ministar financija Zdravko Marić najavio je da će sljedeće zaduženje države biti na međunarodnom tržištu i to vjerojatno u euru.

"Sljedeći korak bi nam trebala biti euroobveznica, odnosno izdanje na međunarodnom tržištu. U ovom trenutku smo skloniji euru nego dolaru, ali na dnevnoj bazi pratimo događanja na financijskim tržištima i vodit ćemo se oportunistički kod donošenja odluke i pragmatično gledati gdje i na koji način možemo postići najbolje uvjete", kazao je tada Marić.

Istaknuo je i kako optimizam "u ovoj dosta zahtjevnoj i izazovnoj godini za po pitanju dospijeća" daje zadnje zaduženje države na domaćem tržištu uz povijesno najniži prinos (petogodišnja kunska obveznica s prinosom od 2,25, a jedanaestogodišnja od 2,95 posto).

Kod novog zaduženja, naglasio je ministar financija, vodit će se računa i da ono bude na tragu nedavno donesene Strategije upravljanja javnim dugom, kojom je zacrtano "ne samo aktivno upravljanje javnim dugom u smislu produljenja ročnosti, nego i po povoljnijim uvjetima".