Domaći bankovni sektor i dalje je dobro kapitaliziran, iako su snažan rast plasmana i pojačane isplate dividendi smanjili stopu kapitala banaka na najnižu razinu u posljednjih desetak godina, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB) nakon održane sjednice njezina Savjeta.

"Otpornost bankovnog sustava dodatno slabe i sve veće aktivnosti sintetske sekuritizacije kreditnog portfelja, koje jačaju rizike povezane sa snažnijom kreditnom aktivnosti i nižom razinom kapitala uslijed većih isplata dividendi. Stoga će HNB posebno pratiti te aktivnosti i s njima povezane rizike", ističe se u priopćenju.

Navodi se i kako HNB djeluje makrobonitetnim mjerama u dva pravca - pooštrava kriterije kreditiranja smanjenjem kvote dopuštenih iznimki i istovremeno povećava kapitalne zahtjeve povezane s cikličkim rizicima.

Te mjere, kako su naveli, djeluju komplementarno. Suženje prostora za odstupanja od propisanih ograničenja kriterija kreditiranja smanjuje rizičnost novih kredita potrošačima, dok viši zaštitni sloj kapitala povećava sposobnost banaka da apsorbiraju gubitke i nastave kreditirati gospodarstvo u slučaju materijalizacije rizika..

Također, Savjet HNB-a na jučerašnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, a raspravljao je i o financijskom rizicima i bankarskom sustavu.

U priopćenju se navodi kako solidan gospodarski rast prati i povećanje rizika, jer relativno povoljni uvjeti financiranja i dinamična kreditna aktivnost povećavaju zaduženost kućanstava.

Poremećaji koji mogu aktivirati rizike uglavnom su, kažu, povezani s globalnim geopolitičkim previranjima i povišenim valuacijama na dioničkim tržištima te znatnim sredstvima usmjerenima u financiranje infrastrukture potrebne za razvoj i primjenu umjetne inteligencije u okružju pooštravanja globalnih uvjeta financiranja.

Eventualna nagla promjena raspoloženja ulagatelja može smanjiti vrijednost imovine kućanstava i navesti ih na suzdržanost u potrošnji i ulaganju s nepovoljnim učincima na gospodarsku aktivnost", navodi HNB.

Takav bi scenarij, ukazuju, potaknuo pooštravanje globalnih uvjeta financiranja i pojačao zabrinutost u pogledu održivosti javnih financija pojedinih velikih zemalja, s nepovoljnim učincima na domaće gospodarstvo i financijski sustav, navodi se u priopćenju.