Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo izjavio je u utorak da očekuje da će vrijednost financijske podrške koju će ta razvojna banka osigurati hrvatskim izvoznicima do kraja godine dosegnuti oko dvije milijarde eura, što je najbolje godišnje ostvarenje u povijesti banke.

"Dio te podrške dolazi kroz naše kredite, dio kroz poslove osiguranja izvoznih poslova, zatim osiguranja izvedbe tih poslova te onda naplate na međunarodnim tržištima", izjavio je Čuvalo na 23. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.

U brojkama je to 765 milijuna eura što kroz kredite, što kroz osiguranje izvoznih poslova, a prema riječima čelnika HBOR-a, kada se tome pridoda još oko 500 milijuna eura osiguranih izvoznih poslova koje je u devet mjeseci odradila HBOR-ova tvrtka kćer, Hrvatsko kreditno osiguranje, dolazi se do ukupne podrške hrvatskom izvozu od 1,3 milijarde eura u dosadašnjem dijelu godine.

"Očekujemo do kraja godine doći do dvije milijarde eura podrške hrvatskim izvoznicima i to je najveća brojka što se tiče osiguranja izvoza koje je HBOR napravio od kada se bavi podrškom izvoznim poslovima", istaknuo je.

Izvijestio je da je HBOR u prvih devet mjeseci ove godine omogućio financijsku podršku hrvatskom gospodarstvu u iznosu od 1,65 milijardi eura, uz rast od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U usporedbi s 2021. godinom, rast iznosi gotovo 100 posto, napomenuo je.

Od ukupne poslovne aktivnosti, 80 posto se odnosi na kredite, kojih je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci odobreno u vrijednosti 1,3 milijarde eura, pri čemu Čuvalo očekuje da će taj iznos do kraja godine premašiti 1,5 milijardi eura. "To je najveći volumen odobrenih kredita u jednoj godini od kad HBOR posluje", naglasio je Čuvalo.

"Oko milijardu eura novih kredita za nove investicije"

Pritom, 74 posto tih kredita odnosi se na investicije, a 26 posto ih je za obrtna sredstva. Drugim riječima, u prvih devet mjeseci ove godine odobrili smo oko milijardu eura novih kredita za nove investicije, istaknuo je Čuvalo.

Čuvalo je podsjetio i na novi zakon o HBOR-u i dokapitalizaciju kojom se temeljni kapital udvostručio, na gotovo dvije milijarde eura, "što nedvojbeno upućuje na širenje kapaciteta i poslovnih aktivnosti".

Najavio je i brojne nove mogućnosti financiranja koje su u pripremi, pa tako i već ranije spominjani pre-IPO fond za koji se očekuje da će biti pokrenut u drugoj polovici iduće godine, a služit će za pripremu kompanija za izlazak na burzu. "Za sada sve aktivnosti idu prema planu", dodao je Čuvalo.

Između ostalog, spomenuo je i financijski instrument usmjeren na Progress tržište Zagrebačke burze (ZSE). Tako, u suradnji s Ministarstvom financija, planira se osnivanje novčanog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća koja žele izaći na to tržište, najavio je Čuvalo.

Bule: Izvoz glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti

Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade, poručio je da je Vlada u potpunosti svjesna važnosti izvoza za hrvatsko gospodarstvo, pri čemu "nije slučajna" dokapitalizacija HBOR-a, kako bi i u budućnosti podržavao hrvatske izvoznike.

Rekao je da osjeća "malu frustraciju" što hrvatski robni izvoz u javnosti nema tu razinu pažnje s obzirom na važnost za razvoj gospodarstva. "Mi volimo brojati turistička noćenja, krevete, sve što se događa na mjesečnoj, čak i desetodnevnoj razini, a ne sjećam se kad sam zadnji put pročitao izvještaj u novinama kakvo je bilo ostvarenje hrvatskog izvoza protekli mjesec", ustvrdio je Bule.

Istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo ima neobično dugu fazu uzlaznog ciklusa, koja, s izuzetkom četiri pandemijska kvartala, traje 10-ak godina, pri čemu je u tom razdoblju najveći iskorak ostvaren upravo u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Tako, rast robnog izvoza od 2016. do danas iznosi gotovo 150 posto, jednako koliko je iznosio i rast izvoza turističkih usluga.

Pritom, kazao je Bule, hrvatski izvoz doseže vrijednost od oko 22 milijarde eura, a izvoz turističkih usluga oko 15 milijardi eura. "To dovoljno govori o važnosti hrvatskog izvoza", istaknuo je državni tajnik, koji vjeruje da će izvoz biti glavni pokretač gospodarskog rasta u godinama koje dolaze.

"Uljuljana" Europa i konkurencija iz Kine

Na panelu "Nova karta svjetske trgovine - gdje su nove prilike za hrvatske izvoznike?" sudjelovali su predsjednica Uprave AD Plastika Katija Klepo, predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesle (ENT) Siniša Krajnović, predsjednica Upravnog odbora JGL-a Eva Usmiani Capobianco i direktor Bomark Paka Stiven Toš.

Klepo je rekla da europska autoindustrija prolazi veliku transformaciju, no u kompaniji su već na to naviknuli. Pritom, fokusirani su samo na ono na što mogu utjecati, a to je smanjenje troškova, nastavak procesa razduživanja, uz nužne i prioritetne investicije. Prema njenim riječima, rezultati toga se vide i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, uz značajan rast EBITDA marže te veliko smanjenje zaduženosti, a tim putem će kompanija nastojati nastaviti i u budućnosti.

Kazala je da prilike za daljnji razvoj leže u proširenju ekspertize i znanja te diversifikaciji u proizvodnji. "Ona znanja koja imamo iz autoindustrije pokušavamo iskoristiti u drugim industrijama i kapitalizirati stečeno znanje", rekla je Klepo.

Kada je riječ o novim kupcima, istaknula je da su u kontaktu s potencijalnim kineskim partnerima, s obzirom na prisutnost kineske autoindustrije na europskom tržištu. "Pronalazimo načine kako ostvariti suradnju i kako izazove pretvoriti u prilike", kazala je čelnica AD Plastika, kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova koja sve svoje proizvode izvozi.

Siniša Krajnović, predsjednik Uprave ENT-a te novi predsjednik Hrvatskih izvoznika, također je govorio o potrebi ostvarivanja suradnje s kineskim kompanijama. Krajnović, koji je i više godina radio u Kini, apostrofirao je tu zemlju kao izrazito strateški orijentiranu i usmjerenu na ulaganja u tehnologiju.

Smatra da Europi nedostaje ambicije, samopouzdanja i ujedinjenosti, uz ocjenu da za "gubljenje koraka" s Kinom i nekim drugim svjetskim ekonomijama ne postoje objektivni razlozi, s obzirom da je EU industrijalizirana, sa snažnim gospodarstvom i obrazovanom radnom snagom te tržištem od oko pola milijarde ljudi.

"Potrebna su stalna ulaganja u tehnologiju i konkurentnost. Bez toga nema ništa", poručio je Krajnović, dodavši da je ENT primjer tvrtke koja pokazuje "da se može", s obzirom i da zapošljava oko tri tisuće inženjera.

O "uljuljanoj" Europi govorio je direktor Bomark Paka, tvrtke koja proizvodi "stretch" folije, a izvozi ih u sve zemlje EU-a, a i šire. "Uljuljanost" Europe, pa tako i Hrvatske, po njemu proizlazi i iz nikad boljeg životnog standarda, a reflektira se primjerice i u nedovoljnim ulaganjima u nove tehnologije, zbog čega su u industriji u kojoj Bomark Pak posluje neke europske tvrtke propale.

Kao značajan problem Europe vidi i pretjeranu regulaciju, dok drugi, kao SAD i Kina, pokušavaju "ugrabiti" prilike. "Dok SAD gleda kako ′uklopiti′ AI, Europa gleda kako ga spriječiti", slikovit je Toš.

Iznimno važnima u poslovanju smatra fleksibilnost i brzinu, pa tako i u pronalasku novih kupaca i dobavljača.

Usmiani Capobianco je rekla da su geopolitički rizici postali svakodnevnica za poslovanje, a JGL se tome prilagođava kontinuiranim ulaganjima, "geografskom disperzijom", s obzirom da izvozi na oko 60 tržišta, kao i izrazitim fokusom u poslovanju na tri terapijska segmenta. To kompaniji daje "duboku" ekspertizu te mogućnost "igre s puno jačim igračima", kazala je.