Nuklearna elektrana Krško (NEK) je i tijekom ljetnih ekstremnih uvjeta zadržala visoku operativnu učinkovitost, izvijestili su iz NEK napominjući kako je elektrana ključan čimbenik za osiguravanje inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji.

Kako se navodi u objavi na internetskim stranicama NEK-a, elektrana pokriva 20 posto potrošnje električne energije u Sloveniji i 16 posto u Hrvatskoj. Istodobno je ključan čimbenik za osiguravanje inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji, što je potvrđeno i tijekom ovogodišnjih toplinskih valova.

Proizvodnja električne energije u NEK-u krajem rujna, kako su naveli, bila je manja od jedan posto od planirane. Ove godine, kada nije predviđen remont, proizvodni plan iznosi 6,015 milijardi kilovatsati električne energije.

U priopćenju se navodi kako su stručnjaci ovogodišnje hidrološke sušne uvjete svrstali na četvrto mjesto u povijesti mjerenja te kako je posebnost ovog ljeta bila istodobna pojava niskih vodostaja i iznimno dugotrajnih toplinskih valova. Posljedično su i temperature rijeka bile ekstremno visoke, odnosno dosegnule su najviše vrijednosti od početka mjerenja 1950. te su se penjale i do 30 °C.

NEK je, kako se ističe, uz pomoć sustava rashladnih tornjeva te svih ostalih raspoloživih sustava i komponenti elektrane većinu vremena održavao rad na punoj snazi. Zbog poštivanja okolišnih ograničenja elektrana je od 6. do 14. kolovoza radila s 80-postotnom snagom, a od 14. do 18. kolovoza 2026. godine s 90-postotnom snagom.

Iz NEK-a napominju i kako se zbog toplinskih valova povećala potrošnja električne energije, a europski elektroenergetski sustavi suočavali su se s rekordnim opterećenjima. Stabilni i pouzdani proizvodni izvori s velikim rotirajućim masama, kakav je i NEK, djeluju kao amortizeri poremećaja u mreži te održavaju stabilan napon i frekvenciju elektroenergetske mreže čak i pri iznenadnim promjenama.

Smanjenje broja takvih izvora i njihova zamjena obnovljivim izvorima poput solarnih i vjetroelektrana, ističe NEK, smanjuju fizičku sposobnost sustava da se odupre naglim promjenama frekvencije koje nastaju zbog neravnoteže između proizvodnje i potrošnje električne energije.

Već više od četiri desetljeća NEK je, naveli su, ključni element osiguravanja inercije, a time i stabilnosti elektroenergetskog sustava u široj regiji. To je, kako su istaknuli, ponovno potvrđeno tijekom ovogodišnjih toplinskih valova.

Svojom operativnom stabilnošću i kontinuiranim rastom rezultata, koji se temelje na kvalitetno obavljenom radu i bogatom stručnom iskustvu, NEK je, istaknuli su, učvrstio svoje mjesto i ugled u zemlji i svijetu te stvorio iznimne koristi za oba elektroenergetska sustava.

"Suočavanje s klimatskom i energetskom krizom ponovno je pokazalo da svaka država mora osigurati odgovarajuću razinu energetske samodostatnosti i odgovarajuću energetsku mješavinu kojom može iskoristiti vlastite potencijale i prednosti. U našem okruženju nuklearna energija ima važno mjesto u takvoj energetskoj strukturi", navodi se u objavi na internetskim stanicama NEK-a.

U priopćenju NEK-a se navodi da je generator te nuklearne elektrane prvi put sinkroniziran s elektroenergetskom mrežom prije 45 godina, 2. listopada 1981. Ranije iste godine, u svibnju, elektrana je postala nuklearni objekt unošenjem goriva u reaktor, a u rujnu je prvi je put uspostavljena samoodrživa lančana reakcija. Nakon sinkronizacije započeo je probni rad, a 1983. godine i komercijalna proizvodnja električne energije.