Tečaj eura prema američkoj valuti porastao je prošloga tjedna 1,5 posto, na 1,0895 dolara, a u jednom je trenutku dosegnuo i 1,0950 dolara, najvišu razinu u pet i pol mjeseci.

U odnosu na japansku valutu, dolar je, pak, ojačao, za 2,2 posto, na 111,50 jena.

Unatoč jačanju prema jenu, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna pao oko 0,8 posto, na 99,10 bodova.

Euro je prema dolaru ojačao jer najnoviji podaci pokazuju da je inflacija u eurozoni u prvom tromjesečju dosegnula 1,9 posto, što su ciljane razine Europske središnje banke (ECB).

Analitičari kažu da bi ti podaci mogli navesti ECB da na sjednici u lipnju ili poveća procjene rasta gospodarstva i inflacije u eurozoni ili signalizira da su smanjene potrebe za poticajnim mjerama.

"S obzirom na nove podatke, ECB će sigurno morati uvesti inflaciju u svoju retoriku na sjednici u lipnju", kaže Jason Leinwand, direktor u tvrtki FirstLine FX.

Euro je ojačao i zbog toga što je prošle nedjelje u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj pobijedio favorit tržišta, centrist Emmanuel Macron.

Ankete pokazuju i da će u drugom krugu 7. svibnja Macron uvjerljivo pobijediti lidericu krajnje desnice Marine Le Pen, koje se tržišta plaše jer najavljuje referendum o izlasku Francuske iz eurozone i Europske unije.

Po riječima valutnog analitičara CIBC-a Jeremyja Stretcha, euro bi se mogao naći pod pritiskom zbog drugog kruga francuskih predsjedničkih izbora, no oni bi isto tako mogli biti i otponac za njegove veće dobitke, budu li ankete pokazivale jasnu pobjedu Macrona nad Le Pen.

"U svojevrsnoj smo fazi predaha, čekajući da zaoštravanje monetarne politike o kojem se priča bude iznova u potpunosti vraćeno na dnevni red", kazao je Stretch.

I dok je euro ojačao zbog jačanja inflacije, dolar je oslabio zbog špekulacija da američka središnja banka ipak neće ubrzati tempo rasta kamatnih stopa jer je rast gospodarstva slab.

U petak objavljeni podaci pokazuju da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao 0,7 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 1,2 posto, koliko su očekivali analitičari, i 2,1 posto, koliko je BDP porastao u prethodnom tromjesečju.

To je najsporiji rast gospodarstva od prvog tromjesečja 2014. godine, a posljedica je slabog rasta osobne potrošnje i manjih investicija kompanija u zalihe.

I dok dio analitičara smatra da Fed neće žuriti s povećanjem kamata kako se ne bi dodatno usporio rast gospodarstva, neki analitičari navode podatke o rastu plaća u prvom tromjesečju za 0,9 posto, najviše u posljednjih 10 godina. A to najavljuje mogućnost jačanja inflacije.

"Slabi podaci o BDP-u neće narušiti očekivanja da bi Fed mogao povećati kamate u lipnju, a potom ponovno u rujnu", kaže Omer Esiner, analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.