Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 56,70 dolara, što je 10-ak centi manje nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio skromna 3 centa, na 53,86 dolara.

Cijene nafte podržala je procjena da je 11 članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) već u siječnju ostvarilo više od 90 posto planiranog smanjenja proizvodnje.

Naime, krajem prošle godine dogovorile su da će smanjiti proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno do kraja lipnja kako bi ublažile neravnotežu između prevelike ponude i slabije potražnje na tržištu.

"Neki proizvođači, prije svega Saudijska Arabija, smanjili su proizvodnju i više nego što se tražilo", navela je u izvješću Međunarodna agencija za energiju (IEA).

U toj agenciji procjenjuju da bi, u slučaju da se proizvodnja zadrži na aktualnoj razini, višak u opskrbi u idućih šest mjeseci bio smanjen za oko 600 tisuća barela dnevno.

Agencija je također povisila procjene svjetskog rasta potražnje za naftom u 2017. na 1,4 milijuna barela dnevno, za 100.000 barela više u odnosu na dosadašnju procjenu.

Međutim, već mjesecima raste proizvodnje u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za 10, što je već 14. rast u posljednjih 15 tjedana. Pritom je broj bušotinskih postrojenja povećan na 591, najviše od listopada 2015. godine.

Bjarne Schieldrop iz norveškog SEB-a procjenjuje da će ove godine u SAD-u biti aktivirano ukupno 198 novih bušotina. Do sada ih je već aktivirano više od 60.

S obzirom na smanjenje proizvodnje OPEC-a, a povećanje u SAD-u, analitičari smatraju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.