Euro je tako skliznuo 0,4 posto prema dolaru, na 1,1912 dolara. Zajednička europska valutu ojačala je, pak, prema švicarskoj, dok je prema japanskoj ostala više-manje nepromijenjena u usporedbi sa prethodnim zatvaranjem.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je u takvim okolnostima blagih 0,15 posto.

Investicijski fondovi u 2017. su pojačano ulagali u euro i povezane kategorije imovine, poput dionica europskih kompanija, budući da je jačao zamah gospodarstva eurozone, a monetarna politika odstupala od one središnjih banaka u Sjedinjenim Državama i Japanu. U takvom je ozračju euru skočila cijena u ovoj godini za više od 13 posto prema dolaru.

U fokusu tržišta bili su i rezultati njemačkih izbora, premda nisu očekivane veće oscilacije tečaja eura jer se velikom većinom predviđala pobjeda njemačke kancelarke Angele Merkel.

Unija CDU/CSU kancelarke Merkel osvojila je većinu glasova, ali i najlošiji rezultat od 1949. godine. Po osvojenim glasovima slijedi njezin aktualni koalicijski partner Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) iz kojeg su, međutim, poručilil kako SPD više neće koalirati s Merkel nego se povlači u oporbu.

Angeli Merkel to otežava sastavljanje koalicije, tim više što je desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) s osvojenih 13,5 posto glasova postala treća politička snaga u Njemačkoj.

"Utjecaj rezultata izbora je ograničen budući da se zasad radi više o domaćim političkim pitanjima, a ne regionalnom europskom trendu, te će euro biti osjetljiviji na i najmanju promjenu smjera monetarne politike u Europskoj središnjoj banci (ECB)", opisao je ukratko raspoloženje na valutnim tržištima Viraj Patel, valutni analitičar u banci ING.