Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, iznosio je jutros 96,254 boda, nakon što je u prekonoćnom trgovanju porastao 0,6 posto, čime se dodatno udaljio od najnižih razina u devet mjeseci od 95,470 bodova, na koje je skliznuo u petak.

Od događanja u ponedjeljak koji su pripomogli njegovu oporavku izdvaja se skok prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice na najviše razine od sredine svibnja nakon što su aktivnosti u američkim tvornicama u lipnju porasle snažnije nego što se očekivalo.

Američka je valuta pritom oslabila oko 0,2 posto prema japanskoj, na 113,16 jena, dok je ostala stabilna u odnosu na druge značajnije valute. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,1353 dolara, što znači da mu je cijena ostala više-manje nepromijenjena u usporedbi s prethodnim zatvaranjem.

Jen je pak dobio na privlačnosti zbog statusa sigurne luke za kapital u neizvjesnim vremenima na gospodarskom i političkom planu nakon vijesti da je Sjeverna Koreja ponovno testirala balistički projektil. U takvom je ozračju ojačao oko 0,3 posto prema dolaru i euru.

Američka se valuta u prošlotjednom trgovanju našla pod snažnim pritiskom jer su ojačala očekivanja da bi se i središnje banke u Europi i Kanadi konačno mogle okrenuti zaoštravanju monetarne politike. Očekivanja polaganog zaoštravanja monetarne politike i u drugim gospodarstvima svijeta pored američkog, pogodilo je prošloga tjedna i japansku valutu.

"Dolarov najnoviji uspon pokrenula je izravna potražnja, za razliku od njegova jačanja zahvaljujući slabljenju ostalih vodećih svjetskih valuta. Očekivanja podizanja kamatnih stopa u SAD-u u kasnijem dijelu ove godine vjerojatno su suviše splasnula. Sad uočavamo da su tako smanjena očekivanja ipak nešto poboljšana", kazao je Shin Kadota, viši valutni analitičar u banci Barclays.

Od važnijih događanja tržišta su pratila jutros sjednice središnjih banaka u Australiji i Švedskoj radi boljeg uvida u daljnje poteze u monetarnim politikama. Australska središnja banka ipak nije signalizirala moguće zaoštravanje monetarne politike, kao što se jučer nagađalo, dok je švedska ostala pri stajalištu da ih neće podizati prije sredine iduće godine, premda nije isključila mogućnost njihova smanjenja u skorijem roku.