Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo na 93,815 bodova, najnižu razinu od lipnja 2016. godine. U proteklih je mjesec dana oslabio gotovo četiri posto, a od početka godine više od osam posto.

Američka je valuta blago oslabila i prema japanskoj u odnosu na prethodno zatvaranje, na 111 jena, nakon što je dan ranije nakratko skliznula na 110,625 jena, najniže razine od sredine lipnja.

Eurom se, pak, jutros trgovalo po 1,1655 dolara, što znači da je ojačao 0,15 posto u usporedbi sa zatvaranjem tržišta u ponedjeljak.

Pritisci na slabljenje dolara u posljednje su vrijeme ojačali zbog slabih pokazatelja iz američkog gospodarstvu, dok se gospodarski izgledi s druge strane poboljšavaju za Europu i Kinu. S takvim razvojem situacije slabe argumenti za daljnje podizanje kamatnih stopa u SAD-u u ostatku godine, tumače analitičari.

"Mišljenja sam da ovo nije toliko nepovoljna situacija za dolar, koliko je s druge strane optimistična za druge dijelove svijeta pa to i dalje utječe na kretanja na valutnim tržištima", kazao je Adam Cole, valutni analitičar u RBC Capital Marketsu.

Izgledno zaoštravanje monetarne politike u Europi i drugim dijelovima svijeta dodatno bi moglo zakomplicirati planove Fedu, koji je u fazi razmatranja mogućeg smanjenja portfelja obveznica koje je kupio nakona financijske krize iz 2008. godine. Redovna sjednica Feda završava u srijedu.

Od važnijih vijesti za tržišta izdvaja se jučerašnja objava ažuriranih projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u kojima je poboljšao očekivanja rasta za eurozonu i Kinu, dok je za globalno gospodarstvo zadržao ranije procjene rasta za ovu i iduću godinu, objavljene u sklopu redovnih proljetnih prognozi.

Dolar također pritišće situacija na političkom planu povezana s navodnim uplitanjem Rusije u američke predsjedničke izbore prošle jeseni, kao i slabija očekivanja u vezi inflacije, napominju analitičari.