Makroekonomisti Unicredit Grupe su zadržali prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu, na 3,2 i 3,3 posto, pri čemu u 2025. očekuju snažan doprinos rastu od investicija, dok bi se inflacija trebala kretati u rasponu od 2,5 do 3,5 posto.

Unicredit je u svojoj tromjesečnoj makroekonomskoj analizi za regiju srednje i istočne Europe (SIE), objavljenoj u ponedjeljak, za rast hrvatskog BDP-a u 2024. apostrofirao snažan doprinos osobne potrošnje, potaknut značajnim rastom plaća i rekordno visokom zaposlenošću. Tu je i značajan utjecaj investicija, u kontekstu i javnih ulaganja u infrastrukturu uoči izbora, kao i apsorpcije izdašnih sredstava iz europskih fondova.

Dio publikacije koji se odnosi na Hrvatsku potpisuje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke (Zaba), koja je članica Unicredit grupe. Za rast u idućoj godini Dolenec upravo izdvaja snažan doprinos od investicija, koje bi, osim iz europskih izvora, trebale biti podržane i od povećane kapitalne potrošnje privatnog sektora.

"Unutar regije srednje i istočne Europe, Hrvatska bi trebala biti među gospodarstvima s najvećim rastom u 2024. i 2025. U 2025. očekujemo rast hrvatskog BDP-a od 3,3 posto, uz snažan doprinos ulaganja, pri čemu Hrvatska značajno koristi EU fondove i pozicionira se kao najbolji korisnik instrumenta EU slijedeće generacije u regiji. Očekujemo i dalje značajan doprinos osobne potrošnje te veći doprinos vanjske potražnje", istaknuo je Dolenec.

Rast plaća, iako će vjerojatno usporiti, smatra, ostat će značajan i predstavljati rizik povećanju inflacije, a na njeno kretanje može utjecati i labavljenje Vladinih mjera ograničavanja cijena energenata.

"Iako je inflacija tijekom ljeta pala ispod dva posto, očekujemo njeno skromno ubrzanje, do 2,6 posto do kraja godine te kretanje unutar raspona od 2,5 do 3,5 posto u 2025., nakon čega se ponovno očekuje umjereniji rast", procjenjuje Dolenec.

Izazovi u turizmu

Kako se navodi u publikaciji, turizam će vjerojatno ostati važan pokretač rasta hrvatskog gospodarstva i u 2025., pri čemu se očekuje njegov umjereni rast. U ovoj godini, napominje se, hrvatski turizam se suočio s mnogim izazovima, pa tako i snažnim porastom cijena u usporedbi s konkurentskim tržištima, pri čemu je u segmentu hotela i restorana zabilježen rast cijena za oko 55 posto u odnosu na 2019. godinu.

Međutim, ukupni podaci do kraja kolovoza ukazuju na "najjaču godinu u povijesti" u smislu pokazatelja i prihoda, istaknuo je Dolenec.

Kada je riječ o trendovima na tržištu rada, zaposlenost je dosegnula rekordnu razinu od 1,75 milijuna, a stopa nezaposlenosti pala ispod pet posto.

O tržištu rada, poreznim izmjenama ...

Iako strani radnici imaju značajan utjecaj na ove brojke, Dolenec kaže da nedavno objavljeni podaci otkrivaju i neke "skrivene trendove", pa i taj da je udjel zaposlenosti u segmentu radne snage između 50 i 64 godine od 2019. porastao za više od deset postotnih bodova, pri čemu je zaposlenost brže rasla kod žena. Tu je i značajan pad stope nezaposlenosti mlađeg stanovništva, s više od 21 posto u 2019. na oko 12 posto. Također, povećao se i udio visokoobrazovanih u radnom odnosu.

"Ove pozitivne trendove na tržištu rada lako je povezati s nedavnim porastom realnih plaća", ocjenjuje Dolenec.

Unicredit je potvrdio prognozu deficita državnog proračuna od 2,5 posto u 2024., a u kontekstu pripreme proračuna za iduću godinu Dolenec se osvrnuo na predstavljeni novi krug poreznih izmjena i najavljeno uvođenje poreza na nekretnine. Iako Ministarstvo financija novi porez pravda i namjerom da dodatno relaksira oporezivanje rada, prvotno predložene izmjene u segmentu poreza na dohodak ne odražavaju u potpunosti takav pristup, smatra.

Između ostalog, Dolenec je napisao i da će utjecaj fiskalne ekspanzije prije izbora vjerojatno imati vidljiv učinak na ukupnu fiskalnu poziciju u 2024. i potencijalno 2025., ali ne očekuje da će poremetiti trend pada udjela javnog duga.

Rast zemalja SIE regije oko 2,8 posto u 2025. godini

Kada je riječ o regiji, prema mišljenju UniCreditovih makroekonomista, gospodarski rast zemalja srednje i istočne Europe (SIE) iznosit će oko 2,3 posto u 2024. i 2,8 posto u 2025. godini, dok za područje zapadnog Balkana predviđaju rast od oko tri posto.

"Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, dok se u 2025. godini očekuje da će ulaganja značajnije doprinijeti rastu, posebno u slučaju da se javna ulaganja povećaju uz pomoć EU-ovih fondova" kažu ekonomisti UniCredita, dodajući da iduće godine očekuju postupni oporavak vanjske potražnje.

Očekuju i da će rast plaća i dalje ostati iznad inflacije, čije smanjenje bi moglo stati u posljednjem kvartalu 2024. "No već sljedeće godine očekujemo nastavak snižavanja stopa inflacije, što zajedno s padom referentnih kamatnih stopa stvara prostor središnjim bankama u regiji za snižavanje kamatnih stopa", smatraju makroekonomisti.

Naposljetku, ekonomisti UniCredit Grupe su poručili kako snažna zastupljenost zemalja regije srednje i istočne Europe u novoj Europskoj komisiji nudi značajne mogućnosti tim zemljama da oblikuju budućnost Europske unije.