Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman je izjavio u utorak da je trenutna razina inflacije prije svega posljedica energetskih šokova zbog sukoba na Bliskom istoku, pri čemu je važno da se ti šokovi ne "preliju" na cijene hrane i usluga, a inflacija ne ukorijeni, već da u 2027. uspori njen rast na godišnjoj razini.

Upitan o nedavnoj izjavi da bi gospodarski rast mogao biti ugrožen u slučaju da se inflacija ne suzbije, Žigman je rekao da HNB očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 2,4 posto, što je oko 2,5 puta više od prognoziranog prosječnog rasta za europodručje.

S druge strane, inflacija bi u ovoj godini u Hrvatskoj trebala biti oko četiri posto, a u europskom ekonomskom prostoru oko tri posto. Pritom, napomenuo je Žigman, smanjuje se razlika između inflacije u Hrvatskoj i u europodručju.

Prema njegovim riječima, rizici po ekonomski rast prije svega proizlaze iz geopolitičkih okolnosti, odnosno sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, a koji snažno utječu na cijene energije, pa tako i na ukupnu inflaciju.

No, iako je neizvjesnost velika, očekuje se da bi se cijene energije sljedeće godine trebali stabilizirati, prije svega cijene naftnih derivata, koje ove godine rastu značajno brže no cijene nafte, rekao je Žigman na Danu velikih planova, konferenciji poslovnog tjednika Lider.

Zaustavljanje rasta cijena hrane i "hlađenje" rasta cijena usluga

Poglavito pod utjecajem rasta cijena naftnih derivata, inflacija je u Hrvatskoj u kolovozu ubrzala na 4,2 posto, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC). No pritom je, istaknuo je Žigman, došlo do "potpunog zaustavljanja" rasta cijena hrane, dok se i kod cijena usluga vidi "određeno hlađenje", za koje očekuje da neće više rasti kao prethodnih godina.

I kod cijena hrane u ostatku godine očekuje nastavak trenutnih trendova, no i kaže da ostaje velika neizvjesnost u budućnosti zbog klimatskih utjecaja. Naposljetku, smatra Žigman, cijene će ponajprije ovisiti o potražnji, za koju u HNB-u očekuju da neće "pretjerano" rasti, uslijed i stabilizacije rasta plaća.

S obzirom da najnoviji indikatori pokazuju ubrzavanje rasta privatnog sektora u Njemačkoj i u Francuskoj, novinarka je Žigmana pitala hoće li to olakšati Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB), kojem je i on član, još jedno podizanje kamatnih stopa.

Rekao je da je gospodarski rast u prvoj polovici godine u eurozoni bio "iznenađujuće bolji" od ESB-ovih očekivanja, pa je stoga i projekcija rasta za ovu godinu povećao s 0,8 na 0,9 posto, a za 2027. s 1,2 na 1,4 posto.

"Eventualno povećanje kamatnih stopa na depozite banaka kod središnjih banaka će ovisiti o daljnjem razvoju situacije vezano prije svega za inflaciju, odnosno cijene energije te naftnih derivata. U svakom slučaju, važno nam je da se ovi energetski šokovi ne ′presele′ dalje na cijene hrane, usluga i da se zapravo ova inflacija koju sada imamo ne ukorijeni, već da bude tranzicijska inflacija i da u sljedećoj godini već vidimo njeno daljnje smanjenje i vraćanje na putanju koju smo imali u prethodnim godinama", izjavio je Žigman, dodajući da ESB-ove odluke o podizanju kamatnih stopa ovise o podacima s kojima raspolažu prilikom sastanka Upravnog vijeća, a idući je predviđen za listopad.

Deficit i javni dug zadržati unutar mastriških kriterija

Na pitanje novinara koliko bi daljnje državne intervencije u cijene energije mogle utjecati na državni proračun, kazao je da Vlada u svojim projekcijama ide za time da se deficit zadrži na razini ispod tri posto BDP-a, kao i da udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto.

"Zadržavanje Hrvatske unutar mastriških kriterija je ključno za stabilizaciju, odnosno održavanje hrvatskog investicijskog kreditnog rejtinga", istaknuo je guverner HNB-a.

Po njegovoj ocjeni, Ministarstvo financija radi "najbolje što može" vezano za stabilizaciju cijena, odnosno za usporavanje rasta inflacije.

Novinari su Žigmana zamolili da prokomentira izjavu predsjednika RH Zorana Milanovića, koji je u govoru ustvrdio da se za situaciju s inflacijom ne može okriviti nitko konkretno, pa tako ni guverner ili ministar financija.

Smatra da je taj Milanovićev stav "ispravan" jer HNB, Vlada i ostali kreatori ekonomske politike mogu djelovati kroz svoje instrumente na opću razinu cijena. No, ustvrdio je, ne mogu djelovati na to kolika će biti potražnja za nekim proizvodima, odnosno koliko će građani biti spremni određen proizvod platiti, kao ni na one koji se nalaze u situaciji da mogu iskoristiti eventualni izostanak snažnije konkurencije na tržištu te onda u nekom geografskom području ili nekim proizvodima podizati cijene do razine koja ima aktivni utjecaj na ukupnu inflaciju.

"Tu možemo doista govoriti o pojedinačnim slučajevima, a što se tiče makroekonomskog dijela, Vlada i HNB čine ono što mogu, zajedno naravno s ESB-om", zaključio je Žigman.

Bule očekuje daljnji rast gospodarstva i usporavanje inflacije

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule je rekao da su Vladini ekonomski ciljevi u idućoj godini smanjenje inflacije, očuvanje gospodarskog rasta, uz istovremeno zadržavanje fiskalne discipline, kao i ublažavanje svih geopolitičkih rizika, u kontekstu i cijena energije.

Kada je riječ o gospodarskom rastu, istaknuo je da Hrvatska bilježi iznimno dugu uzlaznu fazu gospodarskog ciklusa koja, uz iznimku četiri "pandemijska" kvartala, traje više od deset godina. Optimist je i po pitanju daljnjeg gospodarskog rasta, uz očekivanje da će i dalje biti bitno snažniji od prosjeka EU-a i eurozone.

Deficit državnog proračuna bi u ovoj i idućim godinama, unatoč svim izazovima, istaknuo je Bule, trebao biti ispod tri posto BDP-a, a trebalo bi doći i do daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Apostrofirao je izdvajanja države u pogledu pandemije, potresa i energetske krize, koja su u zadnjih oko šest godina premašila 20 milijardi eura, kao i povećana izdvajanja za obranu uslijed rasta geopolitičkih napetosti. Bez tih izdvajanja i deficit bi bio niži, napomenuo je.

Inflacija bi do kraja ove godine trebala konvergirati prosjeku EU-a i eurozone, dok bi se u sljedećoj, nada se Bule, mogla vratiti na ciljanu razinu od oko dva posto.

I on je istaknuo da nije došlo do "prelijevanja" visokih cijena energenata na ostatak potrošačke košarice, što je po njemu dokaz da Vladini paketi mjera daju rezultate. "Prvi zadatak tih energetskih mjera je spriječiti ′prelijevanje′ visokih cijena dizela, struje i plina na ostatak gospodarstva, I u tome uspijevamo", izjavio je Bule.