Najviše izravnih ulaganja - 286 milijuna eura, u prošloj godini došlo je iz Luksemburga. Slijede ulaganja iz Austrije u visini 257 milijuna eura te Slovenije i Njemačke - 140,8 odnosno 135 milijuna eura.

Značajniji neto odljev u 2019. ostvaren je sa Švicarskom, od 157,8 milijuna eura.

Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. godine, otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja, do kraja 2019., Hrvatska je ostvarila 31,8 milijardi eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući kružna ulaganja koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i inozemstvo, taj iznos je 29,4 milijarde eura.

Tijekom toga razdoblja, najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku stigle su iz sektora financijskog posredovanja tj. bankarstva (više od 22 posto) te od ulaganja u trgovinu na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (9,3 posto), a slijedi poslovanje nekretninama (6,9 posto), dok su izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara.

Na godišnjoj razini, u odnosu na 2018. godinu, izraženije su povećana izravna vlasnička ulaganja u nekretnine te u prerađivačku industriju, posebice automobilsku te proizvodnju prehrambenih proizvoda.

Važna uloga izravnih stranih ulaganja (FDI) u rastu i razvoju zemlje domaćina potvrđena je mnogim empirijskim istraživanjima, a ogleda se u kroz brži rast prihoda i kapitala u kompanijama s stečenim FDI-om u odnosu na ostale domaće tvrtke, a i produktivnost brže raste u takvim poduzećima, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Upozoravaju da je veliki problem s kojim se Hrvatska i dalje suočava i koji otežavaju dolazak izravnih stranih ulaganja nepovoljna poslovna klima, o čemu govore izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma.