Naime, središnja je banka prošli tjedan, 23. ožujka bankama kroz redovnu operaciju plasirala 750 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 0,05 posto, a taj iznos dospijeva u srijedu, 1. travnja.

Na današnju su redovnu tjednu aukciju pristigle ponude banaka u iznosu od 350 milijuna kuna, a HNB ih je sve prihvatio. Datum namire je srijeda, 1. travnja, a datum dospijeća idući tjedan, 8. travnja.

Nastavak je to niza mjera koje središnja banka poduzima kako bi održala stabilnost tečaja, ojačala likvidnost financijskog sustava te oživjela tržište državnih obveznica.

Guverner HNB-a Boris Vujčić ovih je dana u razgovoru za Večernji list podsjetio da je središnja banka sredinom ožujka u četiri navrata intervenirala na deviznom tržištu u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi eura kako bi stabilizirala tečaj, u čemu je i uspjela.

Drugi cilj bio je kreiranje dodatne i djelomično dugoročnije jeftine likvidnosti te je na redovnoj i strukturnoj operaciji stvoreno 4,5 milijardi kuna dodatne, uglavnom dugoročne likvidnosti za banke, uz vrlo nisku kamatnu stopu, rekao je Vujčić.

Tako su bankama plasirana sredstva na pet godina uz kamatnu stopu od 0,25 posto, a kratkoročni plasmani su po kamatnoj stopi od 0,05 posto.

Budući da dodatna likvidnost stvorena u bankama nije dopirala i do ostalih financijskih institucija i da je prijetilo zamrzavanje tržišta državnih vrijednosnih papira, što bi nepovoljno djelovalo na uvjete financiranja svih domaćih sektora, HNB je invervenirao i na tom tržištu, te na dvije aukcije otkupi državnih obveznica u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je prvi put da je HNB djelovao na taj način, istaknuo je guverner.

Imajući, pak, u vidu potrebu države za dodatnim financiranjem zbog Covid-19 paketa mjera, HNB je prošli tjedan smanjio i stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna.

"Navedeni se iznosi ne mogu zbrajati jer je riječ o različitim mjerama. Dok devizne intervencije pretvaraju kunsku likvidnost u deviznu, operacija financiranja banaka i otkup obveznica stvaraju dodatnu kunsku likvidnost, a spuštanje stope obvezne pričuve otpušta bankama postojeću likvidnost koja je bila blokirana monetarnim mjerama središnje banke. No, svi su ti potezi bili međusobno komplementarni i imali su cilj očuvanje povoljnih uvjeta financiranja za sve klijente banaka unatoč gospodarskom zastoju i golemim poremećajima koji pogađaju svjetska financijska tržišta, održavajući u isto vrijeme stabilnost tečaja", rekao je Vujčić.

Dodao je da bi financiranje države mogao olakšati očekivani porast privatne štednje koja će tražiti sigurna ulaganja. S druge strane, financijska tržišta nalaze se pod stalnim potresima, neizvjesnost je iznimno visoka, i to će sve zahtijevati vrlo oprezno upravljanje financiranjem proračuna, rekao je guverner u razgovoru koji je danas objavljen na internet stranicama Večernjeg lista.