"Hrvatsko gospodarstvo u sljedećoj godini može očekivati rast, no i dalje će se suočavati s neadekvatnim rješavanjem nekih od ključnih problema koji ograničavaju veće stope rasta. Među njima, valja izdvojiti nemogućnost turističkog sektora u cjelini da odgovori na izazove povećane potražnje, posebno u razvoju infrastrukture", navodi Gažić

Dodaje da, dok velika hotelska poduzeća pametnim planiranjem infrastrukture i ulaganjem u ljude ostvaruju dobre stope rasta, lokalne samouprave nemaju odgovor na povećan priljev gostiju.

Ističe i da je tržište rada pogođeno velikim odljevom radnika svih kvalifikacija, a potrebe za uvozom radne snage i njihovom integracijom nisu institucionalno prepoznate.

"Na kraju, tu je i potencijal za poticanje rasta kompanija koji još postoji u mirovinskim fondovima i koji, barem u minimalnom dijelu, treba iskoristiti za ulaganje u nove kompanije i tehnologije s velikim potencijalom rasta na startup sceni i u malim i srednjim poduzećima", poručila je Gažić.

Loša klima za inovativne kompanije, osjetljive izmjene mirovinskog sustava

Ustvrdivši da Hrvatska nije prijateljska destinacija za financiranje inovativnih i mladih kompanija, upozorava da će dugoročan utjecaj toga na gospodarstvo biti poguban. Naime, dugoročno se neće stvarati kompanije u najpropulzivnijim granama tehnologije i intelektualnih usluga.

„Sigurna sam da rast ekonomije u dekadama koje dolaze možemo očekivati upravo od tih kompanija, a ne tradicionalnih. Iz tog razloga, maksimalno podržavam namjeru da se frakcija imovine mirovinskih fondova investira upravo u ove kompanije. Također, pozivam na maksimalnu opreznost u bilo kakvom zadiranju u mirovinski sustav kakav jest. Najavljene mogućnosti izbora građana procjenjujem vrlo opasnima - i u smislu preuzimanja odgovornosti od njihove strane, ali i u mogućnosti informiranog izbora opcija koje će im se nuditi", zaključuje Gažić.

Uz ostalo, Burzin brief navodi da se na Zagrebačkoj burzi iduće godine očekuju nova uvrštenja kompanija na Uređenom tržištu, kao i kompanije na Progress tržištu, zatim daljnje sinergije u radu s Ljubljanskom burzom te intenziviranje rada Funderbeam SEE-a, platforme temeljene na blockchain tehnologiji, koja je hrvatskim kompanijama do sada omogućila prikupljanje gotovo 2,5 milijuna eura u pet kampanja, kao i daljnji razvoj regionalne trgovinske platforme SEE Link.

Burzin brief, po riječima Gažić, bit će mjesto na kojem će se govoriti o ključnim temama za gospodarstvo Hrvatske i regije, ali i o važnim globalnim trendovima i tehnološkim inovacijama koje će oblikovati tržište kapitala te utjecati na širi društveni kontekst. Teme pritom neće biti usko burzovne, nego će se doticati i državnog proračuna, porezne i socijalne, mirovinske, kulturne politike i obrazovanja.

Na platformi će ZSE okupljati eksperte iz različitih područja, ne samo iz Hrvatske već i iz drugih zemalja, kako bi projekt učinili što relevantnijim i aktualnijim te time doprinijeli adresiranju nekih važnih, a nerijetko zanemarih tema.