Na Zagrebačkoj burzi i u četvrtak se očekuje oprezno trgovanje, kao prethodnih dana, dok ulagači čekaju daljnja poslovna izvješća domaćih kompanija za prvo tromjesečje.

Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Nakon što je dan ranije premašio 1.900 bodova, po prvi put od kraja veljače prošle godine, Crobex indeks u srijedu je pao 0,7 posto, na 1.886 bodova.

Crobex10 oslabio je, pak, 0,35 posto, na 1.173 boda.

Među sektorskim indeksima jedino je u plusu bio prehrambeni, za 0,02 posto, dok je najviše potonuo građevinski, za 3,55 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 3,7 milijuna kuna, što je oko 100 tisuća kuna više nego jučer.

Uz to, u blok transakciji povlaštenom dionicom Adrisa ostvareno je još 2,04 milijuna kuna, po cijeni od 407 kuna za dionicu.

„Jučerašnje trgovanje na domaćem tržištu kapitala zaključeno je korekcijom važnijih dioničkih indeksa. Trgovalo se intenzivnije u odnosu na protekle dane, što je rezultiralo sa 14,7 milijuna kuna ukupnog burzovnog prometa. Pritom je na dionički promet otpadalo 8,9 milijuna kuna, dok je obveznički promet iznosio 3,7 milijuna kuna", kaže Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog poslovanja u OTP banci.

Najveći promet u redovnom trgovanju ostvaren je dionicom Podravke, više od dva milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,7 posto, na 554 kune.

Slijedila je dionica Ericssona Nikole Tesle s prometom od 1,16 milijuna kuna, pri čemu je pojeftinila 0,6 posto, na 1.650 kuna.

Milijunski promet ostvaren je i povlaštenim izdanjem Adrisa, čija je cijena stagnirala na 407 kuna.

Dionica HT-a pojeftinila je, pak, 0,3 posto, na 190,5 kuna, uz promet od gotovo 530 tisuća kuna.

Iz HT-a su najavili da od četvrtka pokreću novi program otkupa vlastitih dionica, u sklopu kojeg planiraju kupiti njih tri milijuna, za što će se izdvojiti najviše 600 milijuna kuna. Program će trajati do 22. travnja 2026. godine.

Atlantska plovidba objavila je, pak, politiku isplate dividende, koja će se temeljiti na konceptu da se optimalan dio dobiti ostvarene u poslovnoj godini zadrži za daljnje investiranje u razvoj. Ta politika predviđa da Uprava glavnoj skupštini predlaže da se dioničarima isplaćuje 40 posto konsolidirane dobiti nakon oporezivanja u obliku dividende.

Dionica te kompanije pojeftinila je 3 posto, na 254 kune, uz promet od 638 tisuća kuna.

Pala je i cijena dionice Optima telekoma, za 1,9 posto, na 6,14 kuna, uz promet od 279 tisuća kuna.

Optima telekom izvijestila je da je u prvom tromjesečju zabilježila gubitak od 4,6 milijuna kuna na razini grupe, što je za 12,1 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.

S druge strane, među likvidnijima znatnije je porasla cijena dionice Jadranskog naftovoda, za 2,29 posto, na 4.460 kuna.

Janaf je izvijestio da je u prvom tromjesečju ostvario neto dobit od 76,4 milijuna kuna, što je 3,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Ukupni prihodi su mu iznosili 198,4 milijuna kuna ili 9,8 posto više.

Jučer se trgovalo s ukupno 35 dionica, pri čemu je cijena njih sedam porasla, 20 pala, a osam se nije promijenila.

„Danas predviđamo nastavak stagnacije kretanja dioničkih indeksa, pri čemu će smjer najviše ovisiti o objavama poslovnih izvješća, kao i sentimentu na inozemnim burzama", kaže Mišo Kalajžić.

Europske burze porasle, Wall Street blago pao

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 0,28 posto, dok je londonski FTSE dobio 0,27, a pariški CAC 0,53 posto.

„Objave solidnih poslovnih izvješća, posebice bankarskih divova, Deutsche Bank i Lloyds, bile su razlogom pozitivnog raspoloženja među ulagačima", kaže Mišo Kalajžić.

Na Wall Streetu su, pak, burzovni indeksi blago pali. S&P 500 skliznuo je 0,08 posto, dok je Nasdaq indeks korigiran 0,28, a Dow Jones 0,48 posto.

„Miks objava dobrih - Alphabet i Microsoft - i nešto lošijih - Boeing - poslovnih izvješća, uz oprez koji vladao zbog kasnije objave odluka Feda, bili su razlogom blagih promjena dioničkih indeksa, posebice u prvom dijelu dana. Po okončanju dvodnevne sjednice, Fed je u svom priopćenju naglasio da ostaje pri sadašnjoj ′labavijoj′ strategiji provođenja monetarne politike, dok bi kamatne stope do daljnjeg ostale nepromijenjene, što je u konačnici bilo očekivano, pa ni tržište nije značajnije reagiralo. Čelnici središnje banke su istaknuli da je oporavak, odnosno početak oporavka gospodarstva itekako vidljiv, no poticaji će se nastaviti dok se ne dobije snažniji zamah na svim razinama američke ekonomije", zaključuje Mišo Kalajžić.