Crobex indeks bio je oko 9,45 sati u minusu 2,9 posto, na 1.832 boda, dok je Crobex10 skliznuo 2,6 posto, na 1.061 bod.

Time su izbrisani svi dobitci indeksa od početka godine, pa je Crobex od početka 2018. u minusu 0,6, a Crobex10 za 1,4 posto.

Redovni promet dosegnuo je jutros 4,3 milijuna kuna, što je gotovo na razini dnevnih prometa posljednjih dana.

"Oštar pad cijena dionica na svjetskim burzama, koji se zadnji put dogodio prije 10 godina, moguće je da će izazvati u utorak i na Zagrebačkoj burzi negativnu reakciju Crobexa, vjerojatno uz nešto veći promet", kazala je Ana Turudić, financijska analitičarka u Raiffeisenbank Austria, prije početka trgovanja na burzi.

Gotovo sve dionice kojima se jutros trguje bilježe cjenovne minuse.

Pritom je najviše pala cijena dionice Instituta IGH, 9,9 posto, a slijedi Atlantska plovidba, s gubitkom od 9,8 posto.

Dionice Ingre i Tehnike pojeftinile su, pak, više od 7,5 posto, dok su cijene Leda, Jamnice, Viktora Lenca i Optime više od 5 posto.

Pad cijena na Zagrebačkoj burzi bio je očekivan zbog negativnog utjecaja sa svjetskih tržišta.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u više od šest godina, a Dow je u jednom trenutku bio u minusu gotovo 1.600 bodova, najviše u povijesti.

Prateći potop na Wall Streetu, i na azijskim te europskim burzama u utorak su cijene dionica oštro pale, a terminski indeksi na Wall Streetu najavljuju daljnji pad cijena dionica.

Svjetske burze već dulje vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, koji traje od 2008. godine, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata. Druge središnje banke također bi mogle stegnuti monetarnu politiku zbog čega rastu prinosi na obveznice.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija. Uz to, viši prinosi predstavljaju alternativu za investitore, koji bi mogli povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.