Inozemno tržište
U SAD-u jučer je objavljen zapisnik sastanka FED-a održanog krajem listopada, koji je pokazao kako predstavnici Vijeća vjeruju u održivost oporavka tržišta rada i razmatraju mogućnosti smanjenja QE3 programa u slijedećim mjesecima. FOMC razmatra kako i kada smanjiti monetarni stimulus a da se pritom ne izazove povećanje kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnje američke obveznice narastao je za 9 bp na 2,80%. Cijene njemačkih obveznica pale su jučer pod utjecajem špekulacija o sve jačem rastu i oporavku gospodarstva eurozone. Desetogodišnji referentni prinos tako je narastao za 2 bp na vrijednosti od 1,74%. Rasli su i prinosi državnih obveznica drugih zemalja eurozone poput desetogodišnjeg francuskog prinosa koji je rastao za 3 bp na 2,23%, a nizozemski 2 bp na 2,08%. Oslabjele su i obveznice periferije, talijanski desetogodišnji prinos rastao je 3 bp na 4,10% a španjolski 3 bp na 4,11%. Pred kraj jučerašnjeg dana iz ECB-a su poručili kako ECB nije iscrpila sve monetarne mjere koje ima na raspolaganju, te da ukoliko bude potrebno neće susprezati od uvođenja negativne kamatne stope od 0,1% na depozite. Također, ECB je ponovno najavila da će slično kao FED početi objavljivati tzv "minutse" sa svojih dvotjednih redovnih sastanaka.

Domaće tržište
Zanimljiv je bio prvi sat trgovanja s novom hrvatskom euroobveznicom, cijena je potonula do niskih 97%, no vrlo se brzo vratila na oko 98%, odnosno cca 0,5% ispod cijene izdanja. Kotacije su se kretale između 97,9% i 98,35% krajem dana. Podsjetimo, nova državna euroobveznica izdana je po 98,488%. Špekulira se da je razlog lošijeg performansa na početku sekundarnog trgovanja u tome što knjiga upisa ipak nije bila toliko jaka kako se jučer nagađalo, a i konačni prinos je postavljen vrlo nisko, 30 bp ispod lijevog kraja inicijalno indiciranog raspona. Na domaćem tržištu trgovalo se minimalno, ostvareni su prometi kunskom obveznicom dospijeća 2017 i obveznicom uz vk dospijeća 2054.