Dow Jones ojačao je 44 boda ili 0,18 posto, na 25.064 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,10 posto, na 2.798 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 7.805 bodova.

Najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku za 1,2 posto.

Posljedica je to pada cijena nafte za više od 4 posto jer su splasnule zabrinutosti ulagača u vezi slabosti ponude ′crnog zlata′ na tržištima nakon što su ponovno otvorene libijske izvozne luke, a očekuje se i povećanje proizvodnje Rusije i drugih velikih proizvođača.

S druge strane, znatno je porastao financijski sektor, u prosjeku za 1,8 posto, oporavivši se od pada u petak, kada su ulagače razočarali poslovni rezultati Wells Farga i Citogroupa.

Oporavak tog sektora uslijedio je nakon što je Bank of America izvijestila o boljim nego što se očekivalo rezultatima u drugom tromjesečju, pa je cijena dionice te banke jučer skočila više od 4 posto.

Na početku tjedna na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno, na što upućuje mršav obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika zamijenilo samo oko 5,4 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 6,6 milijardi.

Analitičari kažu da su ulagači oprezni jer se zahuktava sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Ovoga će tjedna izvješća objaviti oko 60 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Ulagači su optimistični u vezi poslovnih rezultata.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle oko 21 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zahvaljujući stabilnom rastu američkog i svjetskog gospodarstva, te poreznim promjenama u SAD-u.

Zbog toga se ulagači nadaju da će kompanije povećati dividende ili programe otkupa dionica na tržištu, što bi podržalo daljnji rast cijena dionica.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,80 posto, na 7.600 bodova, a pariški CAC 0,36 posto, na 5.409 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0,16 posto, na 12.561 bod.