Dow Jones ojačao je 158 boda ili 0,61 posto, na 26.405 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,13 posto, na 2.907 bodova. No, Nasdaq indeks oslabio je 0,08 posto, na 7.950 bodova.

Najviše su jučer porasle cijene dionica u financijskom sektoru, u prosjeku za 1,8 posto, što se zahvaljuje rastu prinosa na referentne 10-godišnje američke državne obveznice na najviše razine u četiri mjeseca.

Posljedica je to očekivanja da će američka središnja banka uskoro po treći put ove godine povećati ključne kamatne stope. A ako ojača inflacija, Fed bi do kraja godine, špekulira se, mogao još jednom povećati kamate.

„Snažan rast prinosa na 10-godišnje obveznice posljednjih dana potaknuo je financijski sektor. No, više kamate imaju suprotan učinak na sektore koji su osjetljivi na kretanje kamata, kao što je uslužni", kaže Bucky Hellwig, potpredsjednik u tvrtki BB&T Wealth Management.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, cijene su dionica jučer pale u njih sedam, pri čemu najviše, 2,1 posto, u uslužnom sektoru.

Tehnološki je sektor, također, oslabio, za 0,1 posto, a to je i najvažniji uzrok pada Nasdaq indeksa.

Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine jučer su pale u drugi plan jer su carine od 10 posto koje su ovoga tjedna jedna drugoj nametnule Kina i SAD manje od očekivanja.

„Izravni utjecaj posljednje runde nametanja carina vjerojatno će biti minimalan po gospodarstvo. Čini se da su zabrinutosti u vezi trgovinskog sukoba splasnule. Kina ostaje bez municije", pišu analitičari Bank of America Merill Lynch u osvrtu na situaciju na tržištu.

U ponedjeljak je predsjednik SAD-a Donald Trump objavio odluku o uvođenju 10-postotnih carina na uvoz 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode i zaprijetio daljnjim carinama na još 267 milijardi dolara kineskog uvoza ako Peking odgovori mjerama koje bi pogodile poljoprivrednike ili industrije.

Peking je, pak, odgovorio carinama od 10 posto na uvoz američkih proizvoda vrijednih 60 milijardi dolara.

No, ako Trump uvede dodatne carine, čime bi praktično pokrio sav kineski izvoz u SAD, Peking ima sve manje prostora da odgovori istom mjerom jer njezin uvoz američkih proizvoda nije tako velik kao američki uvoz kineskih proizvoda.

Kini preostaju neke druge mjere, primjerice slabljenje njezine valute juana kako bi njezin izvoz bio cjenovno konkurentniji.

No, kineski premijer Li Keqiang odbacio je jučer špekulacije da će Peking namjerno oslabiti svoju valutu kako bi potaknuo izvoz.

I na europskim burzama cijene dionica jučer su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,42 posto, na 7.331 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,50 posto, na 12.219 bodova, a pariški CAC 0,56 posto, na 5.393 boda.