Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 2,8 posto, na 25.989 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,1 posto, na 2.781 bod, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 7.406 bodova.

Ti su indeksi najviše, više od 2 posto, skočili u srijedu, nakon što su rezultati izbora za Kongres pokazali da su demokrati zadobili kontrolu nad Zastupničkim domom, dok su republikanci ojačali svoju većinu u Senatu.

Dosad su u oba doma većinu imali republikanci, pa se smatra da će podijeljeni Kongres predstavljati poteškoću za predsjednika Donalda Trumpa u provođenju njegovih politika usmjerenih biznisu, koje su poticale rast tržišta dionica od predsjedničkih izbora 2016. godine.

Međutim, analitičari objašnjavaju da pozitivno na tržište utječe već samo uklanjanje neizvjesnosti koja je vladala uoči izbora.

„Ovaj ishod vjerojatno predstavlja paralizu za nove politike. Međutim, u scenariju prema kojemu neće biti dodatnih fiskalnih poticaja, a ne očekuju se poremećaji u rastu gospodarstva, ovo je najbolja oklada", kaže Brian Nick, strateg u fondu Nuveen Asset Management.

Međutim, u posljednja dva dana protekloga tjedna tržište se našlo pod pritiskom.

U četvrtak su ulagače pokolebale poruke sa sjednice čelnika američke središnje banke. Doduše, Fed nije povećao ključne kamatne stope, kao što se i očekivalo, no u priopćenju je istaknuo da snažan rast zapošljavanja i potrošnje kućanstava podržava rast gospodarstva, ali da poslovne investicije usporavaju nakon prethodnog snažnog rasta.

To bi moglo značiti da bi se rast gospodarstva uskoro mogao usporiti.

Osim toga, sve ostalo u priopćenju bilo je u skladu s očekivanjima, pa analitičari vjeruju da će središnja banka u prosincu po četvrti put ove godine povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova jer bi snažan rast gospodarstva mogao potaknuti jačanje inflacije.

To je razočaralo dio ulagača koji su očekivali da će Fed ublažiti svoje stavove o kamatama, nakon što je Trump nedavno oštro kritizirao politiku povećanja kamata, pa čak kazao i da je ′Fed poludio′.

Uz to, Wall Street se našao pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena nafte, koje su u silaznoj putanji već tjednima jer proizvodnja i ponuda ′crnog zlata′ rastu, dok bi potražnja zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva mogla oslabiti.

Zbog toga su cijene nafte u posljednjih mjesec dana potonule više od 20 posto. A to znači da su uronile u područje ′medvjeda′, 20 posto ispod njihove prethodne najviše razine.

„Pad cijena nafte prestrašio je ulagače. Ako one padaju, to bi mogao biti još jedan znak da će se rast globalnog gospodarstva usporiti", kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Zbog toga ulagači posljednjih dana nisu skloni rizičnim investicijama.

„Mislim da bi burzovni indeksi mogli pasti i niže nego u listopadu. Gospodarski se rast usporava, ali nedovoljno da bi Fed odustao od povećanja kamata", kaže Jim Paulsen, strateg u tvrtki Leuthold Group.

U listopadu su cijene dionica oštro pale, pa su u jednom trenutku izgubile sve dobitke od početka godine, jer ulagači nisu bili skloni riziku zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamata Feda.

Početkom studenoga tržište se oporavilo, no razlozi za nesigurnost ulagača koji su pritiskali tržišta u listopadu i dalje su prisutni.

Zbog toga su na europskim burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle tek blago. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,15 posto, na 7.105 boda, dok su frankfurtski DAX i pariški CAC porasli za 0,10 posto. Pritom je DAX dosegnuo 11.529, a CAC 5.106 bodova.

I na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks porastao 0,1 posto, na 22.250 bodova.