Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna porastao 0,8 posto, na 89,85 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj ojačala 0,6 posto, na 106,85 jena.

Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura skliznuo 0,9 posto, na 1,2229 dolara.

Dolarov indeks u četvrtak je nakratko dosegnuo najvišu razinu u 10 dana od 90,235 bodova, nakon čega je njegov uspon splasnuo. No, zadržao se osjetno iznad najniže razine u tri godine od 88,253 boda, na koju je skliznuo tjedan dana prije.

Jačanje dolara podržavao je rast prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice koji su polovicom tjedna dosegnuli 2,957 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, da bi se kasnije spustili na 2,904 posto.

Među čimbenicima koji se navode kao razlozi jačanja prinosa su izgledi za većim izdanjima američkih državnih obveznica radi financiranja novih poticajnih mjera, te izgledi daljnjeg rasta kamatnih stopa.

U fokusu tržišta idući će tjedan biti izgledi uoči talijanskih parlamentarnih izbora 4. ožujka, kao i rezultati ankete među njemačkim socijaldemokratima na kojoj bi se članovi stranke trebali izjasniti podržavaju li ponovni ulazak u koalicijsku vladu s konzervativcima kancelarke Angele Merkel.

S obzirom da su najnovija ispitivanja i zapisnik sa siječanjske sjednice Europske središnje banke (ECB) pokazali određene naznake opreza među dužnosnicima ECB-a u pogledu izgleda za gospodarstvo u kontekstu snažnog eura, ulagači traže nove čimbenike koji bi poduprli valutu.

Pokazujući pojačani oprez, dužnosnici ECB-a odbili su i najmanju promjenu u dosadašnjim bančinim porukama, ustvrdivši da je prerano signalizirati normalizaciju politike, s obzirom na slabu inflaciju, pokazao je u četvrtak zapisnik s posljednje sjednice ECB-a.

Fedovu su čelnici, pak, signalizirali tržištima da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste i da ostaju pri svojim procjenama da će ove godine povećati ključne kamatne stope u tri navrata.