Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 96,43 boda, nedaleko najviše razine u 10 tjedana.

Pritom je američka valuta u odnosu na europsku skočila 1,1 posto, pa je cijena eura pala na 1,1400 dolara.

No, dolar je oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je tečaj skliznuo 1,6 posto, na 111,90 jena.

Uspon jena, kao i švicarskog franka, potaknuo je potres na tržištima dionica jer su se ulagači povlačili iz rizičnijih investicija i utočište za svoj kapital tražili u onima koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena.

I dok je prema japanskoj valuti oslabio, dolar je prema europskoj snažno porastao, pa je tečaj eura u jednom trenutku zaronio na 1,1353 dolara, najnižu razinu u dva mjeseca.

Pritisak na euro posljedica je nastavka napetosti između Europske komisije i Italije, koja ne odustaje od planiranog proračunskog deficita od 2,4 posto u idućoj godini, unatoč pozivu Komisije da ga smanji jer time krši europske proračunske propise.

Financijska tržišta reagirala su negativno na planirani ekspanzivni proračun, što se očitovalo u skoku prinosa na talijanske državne obveznice na najviše razine u proteklih nekoliko godina i nervozi ulagača zbog talijanskog nepoštivanja fiskalnih pravila EU i upitne održivosti talijanskog duga.

Premda je proračunski deficit od 2,4 posto BDP-a ispod gornje propisane granice od 3 posto u EU, u Komisiji se pribojavaju da će takav proračun povećati golemi talijanski javni dug, inače drugi po visini u EU, nakon onog Grčke, od oko 130 posto BDP-a.

Talijanska vlada, pak, poručuje da će se udio duga u BDP-u smanjiti zahvaljujući snažnijem gospodarskom rastu kojeg će poticati ekspanzivan proračun.

Euro je bio pod pritiskom i zbog toga što predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi nije uspio uvjeriti investitore da bi sa zaoštravanjem monetarne politike mogao krenuti nakon ljeta iduće godine, budući da neizvjesnosti jačaju na političkom i gospodarskom planu.

Poruke iz ECB-a, nakon redovne sjednice njezinih čelnika u četvrtak, nisu se promijenile od srpnja, unatoč nešto sumornijim gospodarskim izgledima u kontekstu političkih previranja povezanih s talijanskim proračunskim planovima.

S druge strane, dolar jača jer se očekuje da će američka središnja banka Fed u prosincu podići ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, već četvrti put ove godine.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

U petak je objavljeno da je u trećem tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 3,5 posto na godišnjoj razini. To je, doduše, sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 4,2 posto, no to je ipak veći rast nego što su analitičari očekivali.