Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna ostale gotovo nepromijenjene, nakon dva tjedna snažnog rasta, jer nema jasnih naznaka smanjenja proizvodnje, kao ni jačanja potražnje za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna ostala nepromijenjena, na 51,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,1 posto, na 50,30 dolara.

Od kraja rujna, kada su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) postigle dogovor o smanjenju proizvodnje kako bi se stabiliziralo tržište, cijene su nafte porasle oko 13 posto, a u jednom su se trenutku, po prvi puta nakon godinu dana, probile i iznad 53 dolara po barelu.

Podršku cijenama pružili su polovicom tjedna podaci o padu zaliha naftnih derivata u SAD-u tjedan dana prije, što je potaknulo nadu u jačanje potražnje. No, ta je nada splasnula nakon vijesti o rastu zaliha sirove nafte i proizvodnje u SAD-u.

Prema podacima tvrtke Baker Hughes, prošloga je tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već 15. tjedan od posljednjih 16, što je najduže razdoblje povećanja broja postrojenja od 2011. godine.

Prošloga je tjedna broj tih postrojenja povećan za četiri, na 432, što je njihov najveći broj od veljače. Rast broja postrojenja pokazuje da se američkim kompanijama isplati proizvodnja s cijenama nafte na ovoj razini.

Ipak, ti podaci nisu izazvali značajniji pad cijena nafte jer analitičari kažu da bi broj tih postrojenja trebao tjedno rasti za najmanje njih 10 kako bi imao većeg utjecaja na cijene nafte.

Međutim, ulagači su oprezni zbog naznaka da je proizvodnja i dalje visoka, dok potražnja ne jača, s obzirom na spori rast najvećih svjetskih gospodarstava. Procjenjuje se da je globalna ponuda za 1,0 do 1,5 milijuna barela dnevno veća od potražnje.

"Nema velikih vijesti koje bi pokrenule tržište", kaže Phil Flynn, analitičar u brokerskoj kući Price Futures Group.

No, smatra da bi cijene nafte mogle postupno nastaviti rasti dok se čeka detaljan dogovor članica OPEC-a. Sastanak OPEC-a o kvotama smanjenja proizvodnje po članicama bit će održan krajem studenoga, a čeka se i kakav će doprinos dati proizvođači izvan OPEC-a, poput Rusije.

"Sumnjamo da će OPEC-ovi napori - čak i ako smanje proizvodnju s više od 33 na zacrtanih 32,5 milijuna barela dnevno - biti dovoljni da se znatnije promijeni odnos ponude i potražnje na globalnom tržištu i da se značajno smanje naftne zalihe", navode u izvješću analitičari francuske banke BNP Paribas.

No, dio analitičara smatra da se može očekivati daljnji rast cijena ′crnog zlata′.

"Od ovih dana pa do studenoga OPEC će nastojati verbalno podržati rast cijena nafte, a tržište će vjerojatno odgovoriti na to", kaže Jim Williams iz konzultantske tvrtke WTRG Economics.

U svakom slučaju, analitičari vjeruju da je konačno došlo vrijeme stabilizacije cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

U međuvremenu, cijene su se uspjele oporaviti, pa se već mjesecima kreću u rasponu između 40 i 50 dolara po barelu.