Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila oko 6 posto, na 60,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 7,6 posto, na 51,60 dolara.

Nakon što su u 2018. potonule više od 20 posto, u prva dva tjedna ove godine cijene su nafte nadoknadile više od polovice tog gubitka.

Do petka su cijene nafte rasle devet dana zaredom, što je njihov najduži pozitivni niz od 2010. godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje nadi ulagača da će se rast najvećih svjetskih gospodarstava stabilizirati, što bi izazvalo i jačanje potražnje za energentima.

Trgovce je u tome ohrabrio pozitivan ton u kojemu je završila prva ovogodišnja runda pregovora između SAD-a i Kine u Pekingu, pa se nadaju da će se u zadanom roku postići trgovinski dogovor između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

SAD i Kina proveli su veći dio prošle godine u trgovinskom ratu i nametanju uvoznih carina, što je omelo razmjenu proizvoda vrijednu stotine milijardi dolara i potaknulo strahovanja od usporavanja gospodarskog rasta.

Kina smanjuje procjene rasta

U petak je objavljeno kako će kineske vlasti smanjiti procjene rasta gospodarstva u ovoj godini u raspon od 6 do 6,5 posto, nakon što su prošle godine ciljale rast od oko 6,5 posto.

Smanjenje procjena posljedica je, kažu analitičari, viših američkih carina na kineske uvozne proizvode i slabljenja domaće potražnje. A kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, slabost njezine potražnje izazvala bi i slabost cijena sirovina.

„Ako doista dođe do usporavanja rasta gospodarstava, cijene će nafte biti potisnute zbog njihove povezanosti s rastom", kaže Hue Frame, portfelje menadžer u tvrtki frame Funds.

S druge strane, podršku cijenama pruža nedavni dogovor Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno od početka ove godine.

Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela, što bi trebalo smanjiti neravnotežu između ponude i potražnje.

Rusija je od 1. do 10. siječnja prosječno dnevno proizvodila 11,38 milijuna barela, manje nego u prosincu kada je proizvodnja dosegnula rekordnih 11,45 milijuna barela dnevno.

Dodatnu potporu cijenama pruža i smanjeni izvoz nafte iz Irana od studenog prošle godine kada je SAD ponovo Teheranu uveo sankcije zbog nuklearnog programa.

Očekuje se smanjenje proizvodnje u SAD-u

No, nastojanja vodećih proizvođača neutralizira veća proizvodnja u SAD-u, gdje je u 2018. proizvodnja porasla za dva milijuna barela dnevno, na rekordnih 11,7 milijuna, zbog čega je SAD postao vodeći svjetski proizvođač nafte, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Konzultantska tvrtka JBC Energy procjenjuje da će ovoga mjeseca proizvodnja vjerojatno znatno premašiti 12 milijuna barela dnevno.

No, proizvodnja bi uskoro mogla pasti. Na to ukazuje podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugi tjedan zaredom, za njih 4, na ukupno 873 postrojenja.

Doduše, to je znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 740, no mnogi analitičari procjenjuju da će u ovoj godini, po prvi put nakon tri godine, u SAD-u biti smanjen broj aktivnih postrojenja jer su proizvođači smanjili proizvodne planove u 2019. zbog nesigurnosti u vezi oporavka cijena nafte.