Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 5,1 posto, na 65,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,5 posto, na 57,50 dolara.

Cijene nafte snažno rastu od polovice prošloga tjedna zbog napetosti između SAD-a i Irana, nakon što je Iran srušio američku bespilotnu letjelicu.

Iran je optužio SAD da je narušio iranski zračni prostor, što je Washington demantirao, ustvrdivši da je njegova letjelica bila u međunarodnom zračnom prostoru.

Predsjednik SAD-a Trump kazao je da je u četvrtak navečer u zadnji tren opozvao zračne udare na Iran kako bi spriječio velike ljudske gubitke, ne odustajući od prijetnje da će Teheranu uzvratiti za napad.

"Cijene sirove nafte naglo su porasle zbog pojačanih napetosti na Bliskom istoku nakon što je Iran oborio američku letjelicu u, kako SAD tvrdi, međunarodnom zračnom prostoru", kaže Jason Gammel, analitičar Jefferiesa.

Napetosti jačaju jer je iranski izvoz nafte značajno smanjen zbog američkih sankcija. Ulje na vatru dolijevaju i američke tvrdnje da Teheran stoji iza niza napada na naftne tankere u Perzijskom zaljevu.

"Nema sumnje da bi ozbiljan poremećaj u prijevozu nafte kroz taj ranjivi put bio izuzetno ozbiljna stvar", kažu analitičari konzultantske tvrtke FGE Energy.

Cijene su nafte porasle i zahvaljujući porukama iz američke i europske središnje banke da bi mogle smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržale rast gospodarstava.

Brži rast najvećih svjetskih gospodarstava potaknuo bi i jačanje potražnje za energentima.

Podršku tržištima pruža i nada ulagača da će SAD i Kina na skupu G20 najvećih svjetskih gospodarstava krajem ovoga tjedna nastaviti trgovinske pregovore.

"Zabrinutost za trgovinu splasnula je, pa cijene energenata rastu jer svjetski gospodarski rast neće biti pod pritiskom produljenog carinskog rata", kaže Alfonso Esparza, analitičar u tvrtki OANDA.

Podršku cijenama pružaju i očekivanja da će OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom i nakon lipnja ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

Doduše, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan za jedno postrojenje, na njih 789.

No, u istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 862 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.