Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,3 posto, na 62,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 56,55 dolara.

U četiri od pet radnih dana prošloga tjedna cijene su nafte pale, skliznuvši s najviših razina od polovice 2015. godine, jer se ulagači plaše da će rast proizvodnje u SAD-u narušiti nastojanja OPEC-a da uravnoteži ponudu i potražnju na svjetskim tržištima.

Najvažnije članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) šalju poruke da će i nakon ožujka iduće godine ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjila neravnoteža između velike ponude i manje potražnje.

Stoga se očekuje da će OPEC na sastanku krajem studenoga postići dogovor o tome.

Međutim, nastojanja potkopava rast proizvodnje u SAD-u, koja je prošloga tjedna dosegnula rekordnih 9,65 milijuna barela dnevno, što znači da je od sredine prošle godine povećana za 15 posto.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je, također, da će na SAD otpadati 80 posto povećanja globalne proizvodnje nafte u idućih 10 godina.

"Pretpostavimo da će američka proizvodnja nafte nastaviti uzlaznom putanjom. Do kraja 2017. godine mogla bi dosegnuti 10 milijuna barela dnevno", napominje Matt Stanley iz tvrtke Freight Investor Services.

Zbog toga se pažljivo prate podaci tvrtke Baker Hughes o naftnim postrojenjima u SAD-u. Izvješće pokazuje da je prošloga tjedna broj tih postrojenja ostao nepromijenjen, na njih 738.

No, lani su u tom razdoblju bila aktivna samo 452 postrojenja, što pokazuje da proizvođačima u SAD-u odgovaraju ove razine cijena nafte.

"Tržišni sudionici pažljivo prate rast proizvodnje u SAD-u, što će i dalje biti glavni razlog pritiska na cijene nafte na niže", kaže Abhishek Kumar, analitičar u tvrtki Interfax Energy′s Global Gas Analytics.