Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,8 posto, na 67,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,4 posto, na 62,05 dolara.

Najveći tjedni pad cijene barela u SAD-u od početka veljače posljedica je obnovljenih strahovanja ulagača od trgovinskog rata, nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump naložio da se razmotri uvođenje dodatnih carina na kineski uvoz u vrijednosti od 100 milijardi dolara.

Kina je brzo odgovorila da ne želi trgovinski rat, ali ga se ne boji te da će se boriti protiv "jednostranog američkog protekcionizma po bilo koju cijenu".

Strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržišta već više od mjesec dana, od kada je Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalnog gospodarstva. Tim više što je Kina najavila protumjere istog intenziteta.

"Povećana mogućnost rata carinama moglo bi usporiti rast gospodarstava, što bi zauzdalo snažnu potražnju za naftom koja je posljednjih mjeseci poticala cijene nafte", kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u tvrtki Ritterbusch & Associates.

S druge strane, cijene nafte podržavaju najave iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera da bi se i iduće godine mogla zadržati smanjena razina proizvodnje kako bi se umanjile globalne zalihe nafte.

Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

Zbog toga su neki analitičari optimistični po pitanju cijena nafte.

"Mi smo oprezno optimistični jer su temelji i dalje čvrsti", kaže Dan Hussey, strateg u tvrtki RJO Furtures i pritom navodi neočekivano snažan pad zaliha nafte u SAD-u.

Američka vlada objavila je prošloga tjedna da su u prethodnom tjednu zalihe nafte pale za 4,6 milijuna barela, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali rast za 246.000 barela.

S druge strane, raste i proizvodnja nafte u SAD-u, što umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.

Na daljnji rast proizvodnje u SAD-u ukazuju podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna porastao za njih 11, na ukupno 808, najvišu razinu od ožujka 2015. godine.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.