Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 6,1 posto, na 64,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8,8 posto, na 53,50 dolara.

Cijene nafte našle su se pod snažnim pritiskom krajem prošloga tjedna kada je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će od 10. lipnja uvesti carine od 5 posto na sav uvoz proizvoda iz Meksika, a potom će ih postupno povećavati do 25 posto sve dok Meksiko ne zaustavi prelazak nelegalnih imigranata preko granice.

Takav potez nitko nije očekivao, pa su ulagači bili šokirani.

"Odluka, razumljivo, izaziva strah kod investitora. Američke rafinerije dnevno uvoze oko 680.000 barela meksičke nafte. Carine od pet posto povećale bi njihove troškove za dva milijuna dolara dnevno", tumače u PVM-u.

Trgovci naftom ionako su zabrinuti zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji bi mogao izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a mnogi analitičari smatraju i da bi mogao biti okidač recesije.

Napetosti rastu od kada je SAD uvrstio Huawei na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade zbog prijetnji nacionalnoj sigurnosti.

Uz to, Washington je poručio da bi za mjesec dana mogao povećati carine na još oko 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, nakon što je nedavno povećao carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza.

Kina je na to najavila protumjere na uvoz iz SAD-a.

Sve to potkopava napore najvećih svjetskih proizvođača nafte da smanjenjem proizvodnje podrže njezine cijene.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom pridržavaju se, naime, lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, koji je doveo do rasta cijena nafte od početka ove godine.

Dodatno ponudu smanjuju i američke sankcije Iranu i Venezueli, zbog kojih je iranski izvoz nafte u svibnju prepolovljen u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na samo 400 tisuća barela dnevno.

No, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

A očekuje se da će proizvodnja u SAD-u ostati na rekordnim razinama, premda američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

Doduše, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u porastao po prvi put nakon tri tjedna, za tri postrojenja, na njih ukupno 800.

No, u istom razdoblju prošle godine aktivno je bilo 861 postrojenje, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.