Na londonskom je tržištu barel prošloga tjedna poskupio 0,2 posto, na 72,15 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela skliznula 1,1 posto, na 63,30 dolara, što je njezin prvi pad nakon šest tjedana rasta.

Od početka godine cijene su nafte porasle oko 40 posto i dosegnule najviše razine od studenoga prošle godine, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Ta organizacija, zajedno sa skupinom nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom, pridržava se lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, što podržava cijene.

Cijene nafte rastu i zbog sankcija SAD-a na naftni sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima.

Prošloga je tjedna podršku cijenama pružila i odluka Njemačke, Poljske i Slovačke o obustavi uvoza nafte iz Rusije cjevovodom Družba zbog zagađenja. Taj je potez prekinuo naftne tokove prema pojedinim dijelovima Europe.

Zbog toga se u četvrtak cijena barela na londonskom tržištu po prvi put ove godine probila iznad razine od 75 dolara.

Rusija je razgovarala s uvoznicima iz Poljske, Bjelorusije i Ukrajine, najavljujući skorašnje rješenje problema i nastavak isporuka nafte.

Iz ruske naftne kompanije Rosneft priopćili su, pak, da ne očekuju manjak nafte na tržištima zbog proširenih američkih sankcija Iranu.

Analitičari procjenjuju da će Iran ipak nastaviti izvoziti naftu, iako u znatno smanjenim količinama.

"Dnevno će se i dalje izvoziti 400.000 do 500.000 barela dnevno sirove nafte i kondenzata", procjenjuju u savjetodavnoj kompaniji za energetska pitanja FGE, dok trenutno Iran izvozi oko milijun barela dnevno.

No, nakon višetjednog rasta, cijene su nafte u petak oštro pale, nakon što je predsjednik SAD-a Trump kazao da su Saudijska Arabija i ostale zemlje suglasne da povećaju proizvodnju nafte.

"Razgovarao sa Saudijskom Arabijom o povećanju proizvodnje nafte. Svi suglasni", objavio je Trump na Twitteru.

To nije prvi put da Trump poziva OEC da poveća proizvodnju kako bi pala cijena crnog zlata, no to je bilo dovoljno, kažu analitičari, da se neki trgovci odluče povući dobit s tržišta, pa je cijena nafte u petak potonula oko 3 posto.

Isto tako, rast cijena nafte ograničen je zbog usporavanja rasta nekih od najvećih svjetskih gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom, ali i zbog rekordne proizvodnje u SAD-u.

Proizvodnja u SAD-u dosegnula je 12,2 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

No, proizvodnja bi mogla pasti, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih 20, na ukupno 805 postrojenja.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju i usmjeriti se na povećanje dobiti, umjesto proizvodnje.