Prema navodima Reutersa, dvogodišnja obveznica izdana je na iznos od 100 milijuna australskih dolara (73,2 američkih dolara), a donosi prinos od 2,251 posto. Nazvana je Bondi obveznica što je akronim od Blockchain Operated New Debt Instrument, ali je i referenca na najpoznatiju australsku plažu. No, glavni motiv njezina izdavanja nije bilo prikupljanje kapitala, već testiranje mogu li nove tehnologije promijeniti nekoliko desetljeća stare praske izdavanja obveznica.

Umjesto dugotrajnog "ručnog" procesa izdavanja, nove tehnologije to mogu učiniti mnogo brže i jeftinije. "Ovime napuštate tradicionalno izdavanje obveznica koje se sastoji od upisa investitora i alokacijskog procesa te zatim namire i poravnjanja u depozitoriju. Umjesto toga sve se može napraviti preko interneta u vrlo kratkom vremenu", komentirao je James Wall, izvršni generalni direktor CBA u intervjuu za Reuters početkom mjeseca.

Izdavanje je podržala Svjetska banka koja se može pohvaliti prvorazrednim AAA kreditnim rejtingom. Takav rejting toj instituciji pomaže u podršci razvoju novih obvezničkih tržišta kao i uvođenju novih načina trgovanja vrijednosnicama. U tom kontekstu Svjetska banka godišnje podržava između 50 i 60 milijardi dolara u obvezničkim izdanjima kako bi ojačala ekonomski napredak u zemljama u razvoju. Australija je popularni "testni poligon" za razvoj financijskih tržišta zbog svoje dobro razvijene financijske infrastrukture i rasprostranjenosti australskog dolara - jedne od najtrgovanijih svjetskih valuta - u globalnim financijskim tokovima.

Inače, prvu blockchain obveznicu s rokom dospijeća od 182 dana početkom ove godine plasirali su ruska telekom kompanija MTS i Sberbank. No, izdanje vrijedno 750 milijuna rubalja (11,2 milijuna dolara) bilo je namijenjeno uskom krugu investitora, a ne široj zajednici. Inače, Australska burza planira od 2020. godine za namiru dionica koristiti blockchain tehnologiju radi snižavanja troškova.