Na londonskom je tržištu cijena barela pala 74 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 50,05 dolara. U istom je iznosu smanjena i na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 49,22 dolara.

Irak, drugi po veličini proizvođač nafte u OPEC-u, poručio je da ne želi sudjelovati u predloženom smanjenju proizvodnje koje grupa namjerava odobriti idućeg mjeseca na redovnom sastanku u Beču. U Bagdadu objašnjavaju da im je novac potreban za borbu protiv militanata iz takozvane Islamske države.

Iran, Nigerija i Libija trebali bi biti izuzeti od dogovorenog smanjenja a poštedu bi mogle dobiti i Venezuela i Indonezija, čija je državna naftna kompanija jučer izvijestila da u idućoj godini želi povećati proizvodnju za 42 posto. Stoga su trgovci i investitori sve manje sigurni da će sporazum postići željeni učinak.

"Tržište definitivno ponovo treba umirujuće riječi iako je strah pretjeran. Poruke pritom moraju biti sve glasnije kako bi privukle pozornost jer je skepsa - opravdano - sve izraženija", opisuje situaciju Ole Hansen iz Saxo Banka.

"Nema sumnje da situacija danas nije ista kao na početku godine, kada je tržište reagiralo na verbalne intervencije, u međuvremenu je nešto obećano i ako se to obećanje ne može ispuniti, nastaje problem", tumači Hansen.

Dodatni pritisak na cijene generiralo je jučer objavljeno izvješće Američkog instituta za naftu (API), prema kojem su zalihe sirove nafte u SAD-u porasle u prošlom tjednu za čak 4,8 milijuna barela. Analitičari su očekivali njihov pad za nekih 1,7 milijuna barela. Pozornost se sada okreće službenom izvješću o zalihama koje će biti objavljeno tokom dana.

Zbog državnog praznika u Austriji gdje mu je sjedište OPEC nije objavio koliko je jučer iznosila referentna cijena barela košarice njegove nafte.