Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 665,4 mil. eura, što je za 28,8% manji deficit nego u istom tromjesečju 2011. godine. Na razini cijele godine tekući je račun po prvi put od kad se bilježe podaci (1999. godina) u suficitu koji iznosi 35,4 mil. eura, odnosno 0,08% BDP-a. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 3,2%.

Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju, što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1% godišnje (na 6,02 mlrd. eura). Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3% godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 mlrd. eura, što je za 212 mil. eura, odnosno za 3,2% više nego u 2011.

Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 mlrd. eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta. Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u posljednjih dvadeset godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti.

Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 mlrd. eura, što je za 4,1% manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za 2% na 1,2 mlrd. eura.

Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. je iznosio 445 mil. eura, što je za 1,4 mlrd. eura, odnosno za 76% manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 mlrd. eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 mlrd. eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blagu ispod 2011. godine. Izravna inozemna ulaganja iznosila su 973 mil. eura, što je za 107 mil. eura manje nego u 2011.