Na londonskom je tržištu cijena barela pala 49 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 68,43 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 39 centi nižoj cijeni, od 64,11 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu 1,06 dolara.

Trgovce je iznenadio jučerašnji podatak Američkog instituta za naftu (API) o rastu američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 3,2 milijuna barela, što je snažnije utjecalo na američko tržište.

Dodatni je pritisak na cijene stvorio i podatak da su američki proizvođači u prošlom tjednu aktivirali 12 bušotinskih postrojenja, najviše od prošlogodišnjeg ožujka. Veći broj bušotina najavljuje i veću proizvodnju, koja bi prema vladinim procjenama u trebala premašiti 10 milijuna barela dnevno. Time bi se izjednačila s onima Saudijske Arabije i Rusije.

"Broj bušotinskih postrojenja i dalje će rasti a američki proizvođači bit će sve efikasniji", Matt Stanley iz dubajskog Freight Services Internationala.

Pozornost se sada okreće službenim američkim podacima o zalihama koji će biti objavljeni tokom dana. Očekuje se da će također pokazati rast zaliha, nakon 10 tjedana pada. Analitičari koje je anketirao Reuters u prosjeku su predvidjeli njihovo povećanje za skromnih 100 tisuća barela.

Globalne zalihe sirove nafte obično rastu u siječnju ali ove su se godine smanjile za više od 12 milijuna barela, što je njihov najveći pad u tom mjesecu u posljednjih 30 godina.

Upravo je smanjenje globalnih zaliha cilj vodećih proizvođača na čelu s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom koji su zbog toga odlučili ograničiti opskrbu do kraja ove godine za 1,8 milijuna barela dnevno.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 66,60 dolara, te je pala za jedan dolar u odnosu na prethodni radni dan.