OPEC će smanjiti isporuku gotovo 700.000 barela sirove nafte dnevno i to je prvi takav dogovor u posljednjih osam godina s ciljem stabilizacije globalnog tržišta nafte.

Odluka donesena na sastanku u Alžiru ipak treba još službenu potvrdu na OPEC-ovom sastanku krajem studenog, no i to je veliki korak nakon što je Saudijska Arabija još 2014. krenula sa strategijom da zatrpa tankere i zalihe sa što je moguće više nafte. Potez je ujedno došao u trenutku kada je proces balansiranja stanja na svjetskom tržištu ponovno zastao jer su nekoliko članica tog naftnog kartela, zajedno s Rusijom, posljednjih mjeseci povećavale svoju proizvodnju.

′Iako je odluka donesena kako bi se povukla gornja crta u količini isporuke i to sve dok se dugoročno ne smanji ukupna količina sirove nafte na tržištu, u ovom trenutku ima još vrlo važnih neodgovorenih pitanja. Koje su to države koje će rezati proizvodnju, s obzirom da se očekuje da Nigerija, Libija i Iran neće biti među njima? Tko je taj koji će smanjivati barel-za-barel zbog moguće povećane proizvodnje iz Nigerije i Libije? Hoće li slijediti neovisne procjene proizvodnje ili će ovisiti o brojkama pojedinih država, jer su one obično više? Te na koncu, kada će smanjivanje proizvodnje stupiti na snagu, pogotovo ako se ne dogovori prije kraja studenog jer se u tom slučaju rezultati na tržištu mogu očekivati tek u siječnju sljedeće godine′, nabraja Ole Hansen, rukovoditelj za analizu robnih tržišta u Saxo banci.

Mogući odgovori ukazuju da će upravo Saudijska Arabija morati biti ta država koja će najviše rezati svoju proizvodnju, ali naftno kraljevstvo vjerojatno neće imati problema s proizvodnjom manje barela po višoj cijeni, a pogotovo ako se uzme u obzir da ionako smanjuju proizvodnju u ovo doba godine.

′Proizvođači nafte sa skupljim troškovima, naročito oni iz SAD-a, sa zadovoljstvom su dočekali takvu odluku s obzirom na potencijal stabilizacije ili čak povećanje njihove proizvodnje. No, u ovom su slučaju najvažniji detalji. Odluku je bilo jednostavno donijeti u usporedbi sa cjenkanjem i oštrim pregovorima koji slijede prije sastanka 30. studenog - naglašava Hansen te dodaje da će eventualno pridruživanje Rusije dodatno pogodovati cijeni sirove nafte, no ne očekuje rast cijene iznad razina iz srpnja ove godine.

S obzirom da se tek trebaju dogovoriti brojni ključni detalji, raspon od 45 i 50 dolara za barel nafte i dalje je vjerojatna cijena u sljedećim mjesecima, smatraju u danskoj investicijskoj banci.