Lepeza mjera

Banka je lepezom mjera nekonvencionalne monetarne politike nastojala potaknuti posustalu inflaciju i aktivnosti u gospodarstvu eurozone nakon financijske krize. Kupnjom državnih i korporativnih obveznica obuzdavali su rast kamatnih stopa, posredno time potičući potrošnju i ulaganja kompanija. Skupina njemačkih znanstvenika i političara podigla je tužbu protiv tog ECB-ovog monetarnog poticaja, tvrdeći da se njime krši zabrana monetarnog financiranja proračuna i da banka njime prekoračuje mandat u sferi monetarne politike i ulazi u nadležnost zemalja članica.

Njemački ustavni sud presudio je u kolovozu prošle godine da "postoje ozbiljni argumenti" u prilog takvom zaključku, ali je pravorijek o tužbi prepustio ECJ-u budući da se odnosi na europske propise. Početkom listopada savjetnik ECJ-a Melchior Wathelet odbacio je tvrdnje o ECB-ovom monetarnom financiranju proračuna i prekoračenju mandata za kreiranje monetarne politike. Budući da je ECB kupovao obveznice na sekundardnim tržištima a ne izravno od vlada, takve se kupovine ne mogu smatrati izravnim financiranjem javnog zaduživanja, objasnio je Wathelet.

Suci ECB-a složili su se s njegovim mišljenjem, odbacivši argument o ECB-ovom prekoračenju mandata i poticanju prekomjerne proračunske potrošnje. ECB-ov program "ne prekoračuje po svemu sudeći granicu nužnih mjera za podizanje stope inflacija", navodi se u priopćenju suda. "Jasno je, između ostalog, da nije bilo moguće suzbiti rizik deflacije drugim instrumentima koji su (ECB-u) bili na raspolaganju", zaključili su suci. Središnje banke podižu ili spuštaju ključne kamatne stope kako bi usmjerile inflaciju prema zacrtanoj razini i, u pojedinim slučajevima, potaknule gospodarski rast. Problem je bio u tome što su mnoge zemlje nakon financijske krize spustile ključne kamatne stope blizu nule. Europski suci spomenuli su tu okolnost u presudi, podsjećajući da su i u eurozoni kamatne stope bile blizu nule.

Mogu nastupati

Napomenuli su također da prema zakonima "ECB i središnje banke zemalja članica mogu u načelu nastupati na financijskim tržištima kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata denominiranih u eurima". Potvrdili su ujedno mišljenje savjetnika da ECB-ove kupnje obveznica nisu predstavljale izravno financiranje proračuna zemalja članica budući da ih je banka kupovala na sekundarnim tržištima, a ne izravno od vlada članica koje koriste zajedničku europsku valutu. U tom su kontekstu primijetili i da je program kupnje obveznica bio osmišljen tako da zemlje članice nisu mogle donositi odluke o proračunu na osnovi bančine kupnje obveznica.

Presuda je objavljena dva dana uoči posljednje ovogodišnje sjednice Vijeća guvernera središnje monetarne institucije eurozone. Očekuje se da će ECB u četvrtak službeno najaviti zaključenje programa kupnje obveznica, kako je bilo najavljeno na ranijim sjednicama. Do sada su kupili dužničke papire u vrijednosti gotovo 2, 6 bilijuna eura.