Krajem veljače inozemni dug Republike Hrvatske dosegnuo je iznos od 29,6 milijardi eura što je 12,5% više u odnosu na kraj veljače 2006. godine. Navedena stopa rasta niža je no prethodnih mjeseci, a mogla bi upućivati na nešto usporeniju dinamiku rasta u 2007. godini.

Godišnji rast inozemnog duga od 3,28 milijarde eura dominatno je posljedica povećanja inozemnog duga ostalih sektora odnosno poduzeća (za 2,45 milijardi eura) čije se godišnje stope rasta peti mjesec za redom zadržavaju iznad 30%. Stoga se i udio ovog sektora u ukupnom inozemnog dugu povećao na 33%.

U apsolutnim iznosima najveći dio duga (10,5 milijardi eura) ili 35,4% čini dug banaka prema inozemnim vjerovnicima. U promatranom razdoblju obveze banaka prema inozemnim vjerovnicima porasle su za 8,5% ili 816 milijuna eura. To je najniža godišnja stopa rasta inozemnog zaduženja banaka u posljednjih šest godina. Na mjesečnoj razini, također je došlo do usporavanja rasta inozemnog zaduženja.

U odnosu na kraj siječnja inozemni dug je porastao za 201 milijun eura. Pozitivan doprinos navedenim kretanjima, kao i na godišnjoj razini, došao je od sektora države budući da su i tijekom veljače smanjene inozemne obveze države za 67 milijuna eura. S ukupno 6,54 milijardi eura inozemnog duga država je svoj udio u ukupnom inozemnom dugu smanjila na 22,1% (u istom razdoblju lani udio je iznosio 26,3%). Ostali sektori (ukoliko izuzmemo središnju banku čiji je udio u inozemnom dugu gotovo beznačajan) zabilježili su porast inozemnog zaduženja na mjesečnoj razini.

U 2007. godini Hrvatska bi trebala otplatiti oko 7,2 milijarde eura duga glavnice te nešto više od 580 milijuna eura kamata. Većina duga dolazi na naplatu u prvoj polovici godine.

Tijekom ove godine očekujemo da se nastavi rast ukupnog inozemnog duga ali ipak s nešto sporijom dinamikom nego tijekom 2006. godine. Navedenom usporavanju rasta pozitivno bi trebale pridonijeti posljednje mjere HNB-a te bi mogli zabilježiti i određeno stabiliziranje visine duga na oko 85% BDP-a.