Dobra kombinacija

Podaci konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC) pokazuju kako je od 10 najvećih ICO-a Švicarska privukla njih četiri. Prošle godine ICO-i su globalno vrijedili 4,6 milijardi dolara, a u Švicarskoj su startupi od siječnja do listopada 2017. izdali tokena za 550 milijuna dolara. Time je Švicarska zauzela drugo mjesto u svijetu, iza SAD-a s 580 milijuna dolara vrijednim ICO-ima. Švicarska svoj status središta kriptovaluta zahvaljuje kombinaciji snažne startup scene, otvorenosti inovacijama i bogatih investitora. Tako se mali kanton Zug pored Züricha neslužbeno naziva "kriptodolinom". Međutim, Južna Koreja i Kina zabranili su ICO-e, EU i SAD su vrlo skeptični spram njih, pa se i švicarska vlada i regulatori pitaju koliko daleko treba ići u ohrabrivanju razvoja nereguliranog tržišta kriptovaluta. Podsjetimo, financijski regulator Finma upozorila kako istražuje niz ICO-a zbog mogućih propusta pri sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Službeni Bern posebno brine korištenje kriptovaluta za nezakonite aktivnosti, tim više jer je Švicarska središte upravljanja imovinom.

Izbjegavanje zamke

"Vlada ne želi pasti u istu zamku kao i banke prije 30 ili 40 godina - iznimno su osjetljivi na pranje novca i praksu poznavanja klijenta", kaže za FT Oliver Bussmann, predsjednik udruge Crypto Valley.

Odvjetnica u njujorškoj tvrtki Reed Smith, Kari Larsen, smatra kako je švicarski pristup pragmatičan, ali istovremeno i dijelom oportunistički. Naime, u privlačenju ICO-a Švicarskoj bi u budućnosti mogao konkurirati Gibraltar, prva država s regulatornim okvirom za ICO-e. Stoga bi kapital mogao početi odlaziti gdje je bolje zaštićen, ocjenjuje Larsen.