Uvoz sirove nafte posljednjih se godina često spominje u kontekstu usporavanja rasta robne razmjene s inozemstvom, u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini.

Naime, sirova nafta i prerađeni naftni derivati imaju značajne udjele u izvozu i uvozu većine zemalja, a sredinom 2014. godine započinje pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu.

Samo od srpnja do kraja godine, Brent cijena sirove nafte pala je sa 112 na 57 američkih dolara. Pad je nastavljen i u 2015. godini pa je Brent cijena do kraja godine snižena na 37 dolara, dok je pad prosječne dnevne cijene sirove nafte na godišnjoj razini iznosio 46,5 posto.

U ovoj godini dolazi do blagog oporavka cijene sirove nafte, koja je krajem trećeg tromjesečja iznosila oko 50 dolara, ali je prosječna cijena za to razdoblje na godišnjoj razini ipak snižena za relativno visokih 23,7 posto.

Pad cijena sirove nafte, koje se redovno izražavaju u američkim dolarima, potpomognut je i rastom vrijednosti dolara. Drugim riječima, prosječna je vrijednost dolara prema euru u 2015. godini bila 19,7 posto viša nego u prethodnoj. Ove je godine takva aprecijacija dolara zaustavljena pa je i to utjecalo na oporavak cijene nafte.

Uvoz, ali i izvoz sve manji

′Posljedica takvih kretanja znatno je smanjivanje vrijednosti trgovine sirovom naftom i naftnim derivatima na globalnoj razini, odnosno, kada se govori o EU pa i o Hrvatskoj, o znatnom smanjenju vrijednosti uvoza sirove nafte′ stoji u najnovijoj analizi Hrvatske gospodarske komore.

Raspoloživi podaci za EU pokazuju da je ukupna vrijednost uvoza sirove nafte (prema raspoloživim podacima za dvadeset i dvije članice, među kojima su sve ekonomski snažnije) s 412 milijardi dolara u 2013. godini smanjena na 208 milijardi USD u 2015. godini ili gotovo 50 posto. Taj je pad, i to zbog navedene aprecijacije dolara, u eurima bio nešto manji i iznosio je oko 40%, ali se i dalje radilo o znatnom smanjenju vrijednosti uvoza.

U Hrvatskoj je uvoz nafte i naftnih derivata u pretkriznom razdoblju činio oko 12 posto ukupnog uvoza, a u 2013. se taj udio povećao na 15 posto.

Svega za petinu manje

Uvoz sirove nafte pritom je iznosio oko devet posto ukupnog uvoza. Prema takvom udjelu Hrvatska je bila među članicama s većim udjelom, odnosno među onima na koje je znatnije utjecao pad cijene sirove nafte (i naftnih derivata).

Prema raspoloživim podatcima, uvoz djelatnosti rudarstva i vađenja, s najvećim udjelom nafte i plina, smanjen je u 2014. godini za 32 posto, a u 2015. za daljnjih 15,8 posto. Uvoz naftnih derivata u 2014. godini je istodobno povećan za 26 posto, i to kao posljedica smanjivanja domaće prerade, a u 2015. je smanjen za 23,6 posto.

′Stoga se može zaključiti da je bio prisutan snažan utjecaj smanjenja cijene sirove nafte na vrijednost uvoza, ali i na izvoz te da su slični trendovi prisutni i u ovoj godini. Točnije, kretanje cijena sirove nafte i dalje znatno usporava rast uvoza i izvoza te je njihova dinamika i dalje niža od realne′, zaključuju u HGK.