Geografska pozicija Rumunjske unutar Europe

Ekonomska povijest Rumunjske

Niz stoljeća rumunjsko gospodarstvo bilo je bazirano na poljoprivredi. 1930-ih Rumunjska je bila jedan od vodećih europskih proizvođača žita, kukuruza i mesa stoga su je nazivali „košaricom kruha Europe". Nakon Drugog svjetskog rata zemlja je pala pod komunističku vladavinu Nicolae Ceausescua kada se uz poljoprivredu ubrzano počela razvijati i teška industrija. Obzirom da je industrijski rast 70-ih velikim dijelom financiran dugom, desetak godina kasnije Rumunjska je bila prisiljena uvesti drastične mjere štednje kako bi po prvi puta dobila financijsku pomoć MMF-a te otplatila vanjski dug.

Proces prelaska na slobodno tržište započeo je devedesetih kada su manjinski udjeli u 6.000 državnih kompanija prebačeni u privatizacijske fondove u kojima su udjele dobili građani. Važna prekretnica dogodila se 2007. kada je Rumunjska ušla u Europsku uniju čime je došlo do značajne liberalizacije trgovine. Novi šok donijela je Velika financijska kriza te je 2009. zemlja ponovo ušla u aranžman s MMF-om. U sklopu sporazuma napravljeno je niz reformi te se aktivno počelo raditi na razvoju tržišta kapitala, pri čemu su najznačajnije inicijalne javne ponude nekoliko kompanija u kojima je država zadržala većinski udio ili kontrolni paket.

Moderna Rumunjska i razvoj tržišta kapitala

Danas Rumunjska ima oko 20 milijuna stanovnika i jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi sa stopom rasta realnog BDP-a od 6,9% u 2017. Zemlja je jedan od najvećih proizvođača potrošačke elektronike u Europi, a u posljednjih 20-ak godina postala je i značajno središte IT sektora. Istovremeno je i bogata mineralnim resursima poput željezne rude, nafte, plina i soli. Upravo te tradicionalne industrije najzastupljenije su i na Bukureštanskoj burzi, konkretno banke, energetske kompanije i komunalije koje su vezane na energetski sektor.

Prosječni dnevni promet regionalnih tržišta (mil. EUR)

Ono što razlikuje Rumunjsku od primjerice Hrvatske i Slovenije po pitanju tržišta kapitala jest veličina i znatno bolja likvidnost. Naime, prosječni dnevni promet na Bukureštanskoj burzi iznosi oko 10 milijuna eura dok je u Hrvatskoj i Sloveniji to skromnih 1-2 milijuna. Kao što je već spomenuto, sektorska zastupljenost je također drugačija, a investicijska priča nije toliko oslonjena na rast već na relativno niske valuacije i visoke dividendne prinose koji portfelju mogu dati određenu stabilnost. U dužem roku, Rumunjska je prvi kandidat od regionalnih zemalja za reklasifikaciju na status tržišta u razvoju (Emerging markets) po MSCI kriterijima, što bi je svrstalo na investicijski radar znatno većeg broja institucionalnih investitora.

Dividendni prinosi regionalnih tržišta (objavljene dividende u posljednjih 12 mj.)

Naravno, valja biti pošten i napomenuti i rizike s kojima se svakodnevno susrećemo prilikom ulaganja u Rumunjsku, a većina ih se trenutno direktno ili indirektno tiče politike. Naime, Vlada provodi izrazito ekspanzivnu fiskalnu politiku koja ima pozitivan utjecaj na stopu rasta gospodarstva, ali ujedno stvara određene neravnoteže u vidu proračunskog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance. Isto ima utjecaj i na blago slabljenje valute, no najveći rizik zapravo predstavljaju eventualne protumjere u obliku novih poreznih opterećenja. U dugom roku važno je pratiti u kojoj mjeri će se nastaviti aktivna borba protiv korupcije te koliko će negativni demografski trendovi utjecati na potencijal rasta gospodarstva. Međutim, kao i kod svakog ulaganja valja odvagati potencijalni prinos i povezani rizik te vidjeti ima li dovoljno vrijednosti, a mi smo mišljenja da uz kvalitetan pristup u Rumunjskoj vrijednosti ima.

Rumunjska prema indeksu ekonomskih sloboda 2018.

Jedinstveni pristup InterCapital Asset Managementa

Upravo zbog navedenih specifičnosti koje su prisutne na svakom tržištu mi u InterCapital Asset Managementu vjerujemo da je redovna prisutnost u zemljama u koje ulažemo ključna za ostvarivanje dugoročnih rezultata. Zemlje regije još uvijek se svrstavaju u takozvanu skupinu tržišta u nastajanju (Frontier markets) koju često karakterizira ograničena transparentnost i slabija likvidnost, ali je i potencijal za ostvarivanje prinosa nerijetko viši nego na razvijenim tržištima, stoga je presudno iz prve ruke pratiti tržišne trendove i razgovarati s menadžmentom kompanija u koje ulažemo kako bismo najkvalitetnije moguće modelirali njihov budući razvoj te detektirali one koje nude najbolju vrijednost za dioničare. Upravo ovo je temelj investicijskog procesa fonda InterCapital SEE Equity.

Izvor: Krešo Vugrinčić, InterCapital Asset Management d.o.o.