Iz Hanfe u priopćenju objavljenom u četvrtak upozoravaju kako je kod ulaganja u kriptovalute često riječ o visokorizičnim i nereguliranim aktivnostima, pa potencijalni ulagatelji moraju biti svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite.

Virtualne ili kriptovalute, kao što su primjerice bitcoin, ether i dr., kao niti inicijalne ponude povezane s kriptovalutama (Initial Coin Offer ili Initial Token Offer - ICO, trenutno nisu posebno regulirani unutar hrvatskog zakonodavnog okvira, a ne postoji niti poseban propis na razini Europske unije koji bi izričito regulirao tu materiju, navode iz Hanfe.

Napominju i kako se trgovanje kriptovalutama i ICO često u medijima spominju kao atraktivne aktivnosti kojima se lako i na jednostavan način može zaraditi ili doći do sredstava za financiranje određenih projekata.

Iz Hanfe ističi i kako se ICO-evi uglavnom provode putem interneta i društvenih mreža, često su inicirani izvan Hrvatske ili čak izvan EU, a u njihovoj promociji su ponekad eksponirani i uspješni poduzetnici i osobe iz javnog života poznate pojedinom lokalnom odnosno nacionalnom tržištu, a kako bi se pridobilo povjerenje ulagačke javnosti.

No iz Hanfe upozoravaju kako je "često riječ o visokorizičnim i nereguliranim aktivnostima pa potencijalni ulagatelji moraju biti posebno svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite".

S obzirom na razne pojavne oblike kriptovaluta, njihove strukture, načina na koji se nude te činjenice da ne postoji specifična regulativa kriptovaluta na europskoj i nacionalnoj razini, procjena pravne naravi kriptovaluta ovisit će o tome kako je ICO strukturiran u pojedinom slučaju, ističu iz Hanfe.

Navode i nekoliko rizika koji su povezani s kriptovalutama i ICO-ima - uglavnom se radi o nereguliranom području uslijed čega je češća mogućnost prijevara i drugih nepravilnosti, manjkaju pouzdane i relevantne informacije, visok rizik od gubitka dijela ili svih uloženih sredstava, izrazita volatilnost vrijednosti ulaganja i nemogućnost svakodobnog ′izlaska′ iz ulaganja te rizici vezani uz informatičku tehnologiju koja se koristi za izradu i distribuciju tokena (primjerice hakerski napadi, nemogućnost pristupa tokenima, gubitak ključa za pristup tzv. digitalnom novčaniku).

Iz Hanfe navode i kako se trenutačno na razini EU vode rasprave o primjerenom postupanju u vezi s temom kriptovaluta, pri čemu se u obzir uzimaju propisi koji reguliraju financijsko tržište (MiFID, AIFMD, Prospectus i sl.), zaštitu potrošača, platni promet, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma itd.

"U svakom slučaju, u ovom trenutku ne postoje jedinstveno primjenjiva i standardizirana pravila vezana uz kriptovalute i povezanu tehnologiju", poručuju iz Hanfe.

Inače, ICO je nova metoda prikupljanja sredstava u javnosti uz upotrebu takozvanih coina odnosno tokena. Svaki ICO može se razlikovati u odnosu na njegovu strukturu i prava koja kupac stječe kupnjom tokena, što znači da prava povezana s kupnjom određenih tokena nisu standardizirana. U većini slučajeva proizvodi u okviru ICO-a kupuju se za određenu kriptovalutu (npr. bitcoin, eter).