Zahvaljujući okretanju izvozu, preuzimanjima i obogaćivanju turističke ponude, preko 40 posto dionica iz sastava indeksa Zagrebačke burze CROBEX danas vrijedi više nego u osvit krize prije osam godina. Podaci Zagrebačke burze otkrivaju kako devet dionica trenutno vrijedi više nego 15. rujna 2008. kada je propala američka banka Lehman Brothers, a što se drži za službenim početkom nekadašnje financijske i kasnije globalne ekonomske krize.

Radi se o vrijednosnicama AD Plastika, Adrisa, Arenaturista, Atlantic grupe, Imperiala, Končara Elektroindustrije, Kraša, Leda te Podravke. Navedene dionice u posljednjih osam godina rasle su između 312 i pet posto. S druge strane, u odnosu na početak krize CROBEX je i dalje u minusu preko 41 posto. Iz pregleda su izuzete dionice Valamar Riviere i Zagrebačke banke jer su cijepale dionice, a Tankerska Next Generation uvrštena je na burzu prošle godine. Na prvi pogled uglavnom se radi o kompanijama iz turističkog sektora te industrijskim tvrtkama koje su većinom usmjerene na izvoz. Najvjerojatnije je u tome veliki dio objašnjenja jer sve nabrojene kompanije ostvaruju dobar dio svojih prihoda u izvozu, ističu analitičari Zagrebačke banke.

"No, na prvo mjesto bismo stavili aktivno upravljanje kompanijama od strane vlasnika, odnosno menadžera. Od 2008. do danas je prošlo osam godina i u tako dugom razdoblju uspješno posluju kompanije čiji je menadžment ili vlasnici postavili uspješnu strategiju upravljanja portfeljem. Portfelj svake kompanije su njeni proizvodi i tržišta te se i najveći dio vrijednosti ostvaraju kroz nove proizvode i nova tržišta", smatraju analitičari Zabe. Dodaju kako se vrijednost može povećati i akvizicijama ako su one relativno jeftine što je češće slučaj u razdobljima krize, a tu kao primjere izdvajaju Atlantic i Podravku. Podsjetimo, Atlantic se 2010. odlučio za svoju do sada najveću akviziciju, slovensku Drogu Kolinsku. S preko 300 milijuna eura vrijednosti bila je to tada najveća hrvatska akvizicija neke inozemne kompanije.

Podravka je pak lani preuzela također slovensku kompaniju Žito. "Može se reći da je tržište nagradilo kompanije iz sektora proizvodnje robe široke potrošnje koje su tijekom krize ulagale te su kroz akvizicije ostvarile sinergijske efekte ili diverzificirale poslovanje izlaskom na neka druga tržišta. Među dobitnicima se također nalaze neke turističke kompanije koje danas posluju bolje nego 2008. jer su zahvaljujući ulaganjima poboljšale profitabilnost i obogatile ponudu", ocjenjuje financijska analitičarka Raiffeisen banke Nada Harambašić Nereau.  Specijalist za financijska tržišta Addiko banke, Goran Vorkapić, također smatra da su tijekom krize svakako bolje prošle kompanije koje su ovisile o inozemnoj potražnji - bilo da se radi o izvozu roba ili usluga kao što je primjerice turizam - jer je domaće gospodarstvo šest godina bilo u padu i teško je bilo ostvariti rast na domaćem tržištu.

"Također treba uzeti u obzir sastavnice CROBEX-a tijekom krize koje su se revizijama mijenjale. Nekada je bio veći udio građevinskog sektora, telekoma i Ine koja sada nije u CROBEX-u, a manji dio turističkih kompanija koje rastu već godinama, što se vidi po CROBEXturistu koji je porastao za nekoliko stotina posto", pojašnjava Vorkapić. Drugim riječima, dodaje analitičar Addiko banke, CROBEX je zapravo značajno zaostajao pod teretom drugih dionica koje su imale relativno veliku zastupljenost u indeksu. "Kada se pogleda slika po sektorskim indeksima, onda se jasnije vidi koji dijelovi gospodarstva su radili bolje, a koji lošije", ističe Vorkapić.

Pogled na sektorske indekse Zagrebačke burze otkriva samo jednog uvjerljivog pobjednika - već spomenuto turističko mjerilo koje je od veljače 2013. kada je započeo izračun skočio za 210,7 posto. Industrijski CROBEX u tri i pol godine ojačao je za petinu. U minusu je pokazatelj prehrambene industrije CROBEXnutris za 10,6 posto, transportni CROBEX bilježi gubitak od šest posto, a na dnu je indeks građevinskog sektora s minusom preko 50 posto. U današnje doba u kojem je najveći problem prekapacitiranost većine industrija, najuspješnije kompanije prvo izabiru propulzivna tržišta, a tek onda za ta tržišta rade "tailor-made" proizvode, ističu u Zagrebačkoj banci. "Dobar primjer su naše prehrambene tvrtke Podravka, Ledo, Atlantic i Kraš koje svoju ponudu značajno prilagođavaju tržištima. One kompanije koje su razvile svoje interne procese koji im omogućuju da na vrijeme razaznaju trendove i istima pravovremeno prilagode svoju ponudu, osiguravaju sebi održiv rast i razvoj", smatraju analitičari Zabe.