Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, četvrti dan zaredom, jer su ulagači zabrinuti u vezi gospodarstva, nakon što je ruski Gazprom prekinuo isporuku plina Rusiji i Bugarskoj.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, pa je nakon četiri dana pada skliznuo blizu najniže razine u šest mjeseci.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,33 posto, na 7.362 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,80 posto, na 13.646 bodova, a pariški CAC 0,78 posto, na 6.364 boda.

Podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija i banaka, kao što je Lloyds Banking Group.

No, ulagači su zabrinutosti za energetsku sigurnost i gospodarski rast u Europi, nakon što je ruska kompanija Gazprom jutros prekinula isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj.

To bi moglo negativno utjecati na europsko gospodarstvo i dodatno potaknuti rast ionako visokih cijena nafte i plina.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,8 i 1,1 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0,25, a u Šangaju više od 2 posto.

Financijska tržišta, koja su ionako pod pritiskom zbog vjerojatnog agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, visoke inflacije u svijetu i rata u Ukrajini, ovoga su tjedna dodatno pritisnula strahovanja od oštrog usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

Zbog toga je MSCI indeks najvećih svjetskih burzi zaronio na najnižu razinu u 13 mjeseci.

Na kineskim su burzama cijene dionica jutros porasle, no to je samo korekcija nakon oštrog pada početkom tjedna, kada su zaronile na najniže razine u dvije godine.

Posljedica je to širenja koronavirusa u Kini, što je već prije dovelo do ′zatvaranja′ Šangaja i nekoliko drugih gradova, a polagano se uvode i restriktivne mjere u dijelovima Pekinga.

Te mjere, u skladu s politikom ′nulte tolerancije′ covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.

S obzirom da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, dok kineska središnja banka poručuje da će podržati gospodarstvo.

Loše na tržišta utječe i jučerašnji oštar pad Wall Streeta. Dow Jones skliznuo je 2,38 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,81, a Nasdaq indeks 3,95 posto, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojemu ne odgovara okruženja s visokim kamatama.

Premda su kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija bolji od očekivanja, najveća svjetska burza već je neko vrijeme pod pritiskom jer se očekuje agresivno povećanje Fedovih kamatnih stopa.

„Zarade su općenito prilično dobre, no to ne znači puno u cijeloj ovoj priči na tržištu. Najviše se prate Fed i ostale središnje banke, kao i situacija s koronavirusom u Kini", kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.