Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro burzovni indeksi pali jer je ulagače zabrinuo niz podataka koji ukazuje na oštro usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,56 posto, na 7.376 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,57 posto, na 13.949 bodova, a pariški CAC 0,82 posto, na 6.310 bodova.

A na azijskim se burzama trguje oprezno, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na kraj prošloga tjedna, kada je izgubio više od 2,5 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Hong Kongu te Australiji. U Južnoj Koreji i Šangaju pale su, pak, između 0,2 i 0,4 posto.

Na samom početku današnjeg trgovanja većina tih indeksa bila je u pozitivnom području, zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica na Wall Streetu u petak.

No, ulagače su kasnije razočarali slabiji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji iz Kine.

Promet u trgovini na malo pao je u travnju oko 11 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je industrijska proizvodnja skliznula gotovo 3 posto.

Prodaja automobila pala je u travnju gotovo 50 posto na godišnjoj razini, a znatno je pala i prodaja goriva.

To pokazuje da se zbog strogih mjera za suzbijanje širenja covida-19 rast drugog po veličini oštro usporio.

Ipak, pad cijena dionica na kineskim burzama nije prevelik jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama i jer neki gradovi, kao što je Šangaj, najavljuju postupno ukidanje restriktivnih mjera.

A usporava se i rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Analitičari Goldman Sachsa smanjili su procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,6 na 2,4 posto.

Posljedica je to kretanja inflacije na najvišim razinama u 40 godina zbog čega je američka središnja banka počela agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

U posljednja dva mjeseca Fed je povećao ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će na barem iduće dvije sjednice kamate dodatno povećati za po 0,50 postotnih bodova.

Na tržištu novca procjenjuje se da će do kraja godine kamate Feda iznositi između 2,5 i 3 posto, dok sada iznose između 0,75 i 1 posto.

Tako agresivno zaoštravanje monetarnih uvjeta moglo bi, plaše se ulagači, odvesti najveće svjetsko gospodarstvo u recesiju.