Na europskim su burzama u petak cijene dionica pale, prateći jučerašnji pad Wall Streeta, jer se ulagači plaše da će središnje banke u svijetu morati znatnije povećati kamatne stope kako bi se suzbila visoka inflacija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, pa je na putu najvećeg tjednog gubitka u dva mjeseca.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 0,34 posto, na 7.477 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,48 posto, na 13.846 bodova, a pariški CAC 1,36 posto, na 6.280 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 2,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu potonule između 1,2 i 3,7 posto.

Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača da bi agresivno zaoštravanje monetarne politike američke i drugih najvećih središnjih banaka u svijetu moglo usporiti ionako usporen rast globalnog gospodarstva.

Tako azijska tržišta prate jučerašnji pad Wall Streeta, pri čemu je Dow Jones skliznuo 3,12 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,56, a Nasdaq indeks 4,99 posto.

Pad Dow Jonesa za više od 1.000 bodova njegov je najveći dnevni gubitak još od listopada 2020. godine. Nasdaq je, pak, zabilježio najveći dnevni postotni pad od lipnja 2020. i završio na najnižoj razini od kraja te godine.

Tako su burzovni indeksi izgubili sve dobitke od srijede, kada su snažno porasli jer su, činilo se, uklonjene neke neizvjesnosti s tržišta, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, u skladu s očekivanjima.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je u srijedu da će se i na idućim sjednicama razmatrati povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, ali da se povećanje od 0,75 postotnih bodova ne razmatra.

Kazao je i da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da bi izdržalo strožu monetarnu politiku te da očekuje ′mekano ili mekanije′ prizemljenje gospodarstva.

I dok se u srijedu činilo da su njegove poruke pale na plodno tlo, pa su cijene dionica snažno porasle, u četvrtak je uslijedila oštra korekcija u kojoj su burzovni indeksi izgubili sve te dobitke, pa i više.

David Rubenstein, suosnivač Carlyle Group, kaže da su se ulagači ′vratili u realnost′ u vezi prepreka na tržištu i u gospodarstvu, uključujući rat u Ukrajini i visoku inflaciju.

„Mi očekujemo povećanje kamata za po 0,50 postotnih bodova i na iduće dvije sjednice Feda. Smatram da zaoštravanje monetarne politike neće biti toliko da bi usporilo rast gospodarstva, no i dalje nam predstoje gospodarski izazovi u SAD-u", kaže Rubenstein.

Ulagače, naime, zabrinjavaju monetarna politika Feda, miješani poslovni rezultati tehnoloških divova, rat u Ukrajini, usporavanje kineskog gospodarstva zbog novoga vala širenja koronavirusa i usporavanje rasta američkog gospodarstva, koje je u prvom tromjesečju neočekivano palo na kvartalnoj razini.

U fokusu ulagača danas će biti izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje će pokazati u kakvoj je ′formi′ najveće svjetsko gospodarstvo.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u travnju broj zaposlenih porastao za 390.000, nešto sporije nego mjesec dana prije, a da bi stopa nezaposlenosti mogla pasti s 3,6 na 3,5 posto.