Dolar je ojačao u ponedjeljak prema najvažnijim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima, poduprt višim prinosima na američke državne obveznice uslijed očekivanja oštrijeg rasta kamatnih stopa američkog Feda, dok euro pritišću razgovori o novim sankcijama Rusiji.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva se tako kretao na oko 98,79 bodova, ojačavši 0,16 posto u odnosu na završetak trgovanja u petak.

Tečaj eura istodobno je kliznuo 0,16 posto, na 1,1022 dolara. Tako se i dalje kreće ne previše udaljeno od najnižih razina u gotovo dvije godine, od 1,0806 dolara, na koje je nakratko kliznuo u trgovanju u prošlom mjesecu.

Britanska funta nije bilježila veće promjene prema dolaru u odnosu na završetak prošlotjednog trgovanja i njome se oko podneva trgovalo po 1,3118 dolara.

Dolar je istodobno ojačao 0,11 posto prema jenu, na 122,63 jena, i kreće se nedaleko nedavno dosegnute najviše razine u sedam godina od 125,10 jena.

Krajem prošlog tjedna u fokusu investitora bili su podaci s američkog tržišta rada koji su pokazali da je stopa nezaposlenosti u SAD-u prošlog mjeseca kliznula na 3,6 posto, najnižu razinu u dvije godine. Takve brojke poduprle su stajalište investitora da će se američki Fed odlučnije trebati uhvatiti u koštac s visokom inflacijom oštrim podizanjem kamatnih stopa.

Tržišta sada procjenjuju da je gotovo 80 posto vjerojatno da će ih Fed podići za pola postotnog boda idući mjesec na sjednici, nakon što su u prošlom mjesecu započeli ciklus zaoštravanja monetarne politike i podigli ih za 0,25 postotnih bodova.

Prinosi na dvogodišnje američke državne obveznice, osjetljiviji inače na očekivanja rasta kamatnih stopa, u takvim su okolnostima dosegnuli 2,495 posto, najviše razine od ožujka 2019. godine. Na ključne 10-godišnje obveznice kretali su se pak na 2,38 posto, zadržavši se ispod 2-godišnjih, a takva kretanja tih prinosa na tržištu obveznica smatraju se signalom moguće recesije.

Zajedničku europsku valutu, s druge strane, pritišće zabrinutost zbog ekonomskih posljedica rata u Ukrajini, pa investitori pozorno prate daljnji razvoj situacije u toj zemlji kao i rizik novih zapadnih sankcija Rusiji, povrh već uvedenih bez presedana zbog njezine invazije na susjednu zemlju.

U ponedjeljak je tako oslabila nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da je potreban novi krug sankcija Rusiji, a njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht izjavila da bi Europska unija trebala razgovarati o okončanju uvoza ruskog plina. Rusija inače podmiruje oko 40 posto europskih potreba za plinom, podsjeća Reuters.

"Više sankcija naravno znači i da raste rizik od energetskih poremećaja u Europi, zbog naših vlastitih sankcija ili zato što bi Rusija mogla postati skroz ozbiljna po pitanju svojih protusankcija a ne samo promjenom načina plaćanja prirodnog plina. Po mom mišljenju, povećava se rizik od značajne slabosti eura", rekao je Ulrich Leuchtmann, čelnik odjela za valutne analize u Commerzbanku.